Izraelske vlasti su danas saopštile da su zalihe krvi za transfuziju prevezene u Gazu da se olakšaju patnje na toj palestinskoj teritoriji, ali je Kancelarija UN za humanitarne poslove ocijenila da je pristup pomoći u cjelini gotovo nemoguć.
Izraelski podaci pokazuju da je količina pomoći koja stiže u Gazu na najnižem nivou za 11 mjeseci.
Odjeljenje Ministarstva odbrane Izraela zaduženo za humanitarnu pomoć (COGAT) je navelo da su zalihe krvi isporučene u četvrtak preko graničnog prelaza Kerem Šalom i da se očekuje da će narednih dana stići do bolnice Naser u Kan Junisu na jugu Pojasa Gaze, prenio je Asošijeted pres.
Od prije 13 mjeseci, kada je počeo rat, bolnice u Gazi pokušavaju da zbrinu ranjene i oboljele Palestince bez osnovnog medicinskog materijala, uključujući krv i zavoje.
Sve je veći pritisak iz svijeta da se poboljša humanitarna situacija u Gazi posebno u ratom razorenim područjima Džabaliji, Beit Hanunu i Beit Lahiji gdje je Izrael pojačao vojne operacije protiv Hamasa.
COGAT je omogućio najmanje dvije isporuke pomoći na krajni sjever Gaze u novembru, a mjesec dana pomoć uopšte nije stizala.
Portparol Kancelarije UN za koordinaciju humanitarnih poslova Jens Laerke rekao je danas da je isporuka u sjevernim djelovima te palestinske enklave gotovo nemoguća.
"Iz naše perspektive, svi indikatori koje možete zamisliti o humanitarnom odgovoru, svi idu u pogrešnom pravcu. Mogućnost pristupa pomoći je mala, haos, patnja, očaj, smrt, razaranje, raseljavanje...", rekao je on.
Laerke je posebnu zabrinutost izrazio za sjever Gaze gdje je stanovnicima naređeno da idu ka jugu jer je početkom oktobra obnovljen izraelski napad na sjever Pojasa koji je sada pod opsadom.
SAD su ove nedjelje ocijenile da Izrael nije prekršio američke zakone o blokiranju isporuke pomoći poslije roka od mjesec dana datog toj državi 13. oktobra da poveća pristup pomoći Gazi ili će biti kažnjena potencijalnim obustavljanjem isporuka američkog oružja.
Organizacije za pomoć kažu da Izrael nije uvažio te zahtjeve.
Američka senatorka Elizabet Voren je u izjavi za britanski Gardijan kritikovala administraciju SAD što nije kaznila Izrael zbog teške humanitarne situacije u Gazi.
(BETA)
Islamski džihad, saveznik Hamasa, objavio je danas novi video snimak izraelskog taoca Saše Trufanova, pošto je snimak istog taoca objavio prije dva dana.
Dvadesetdevetogodišnji Trufanov, koji ima i državljanstvo Rusije, otet je sa svojom djevojkom Sapir Koen iz kibuca Nir Oz blizu granice Pojasa Gaze u napadu palestinskih ekstremista predvođenih Hamasom 7. oktobra prošle godine.
Danas objavljeni snimak Trufanova je njegov četvrti koji je objavila ova ekstremistička organizacija.
Ostalo je nejasno kada je snimljen. Trufanov kaže na snimku da ima 28 godina, a početkom ove nedjelje je napunio 29, i to mu je drugi rođendan u zatočeništvu.
Na skoro dvominuntnom video snimku Trufanov traži od lidera vjerske partije Šas Arije Derija da ubijedi vladu da pristane na sporazum o oslobađanju talaca, podsjećajući ga na jevrejsku obavezu da oslobodi sve zatočene.
Izraelski mediji komentarišu da je Trufanov to rekao po diktatu svojih otmičara.
Ekstremističke organizacije su i ranije objavljivale slične snimke talaca, a Izrael je osudio takvu praksu označivši je kao vođenje psihološkog rata.
Većina izraelskih medija ne prenosi te snimke.
Trufanov je otet sa majkom i bakom pored djevojke.
Majka i baka su oslobođene krajem novembra prošle godine na zahtjev predsjednika Rusije Vladimira Putina. Djevojka je oslobođena dan kasnije za vrijeme prekida vatre Izraela i Hamasa.
Portparolka ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova pozvala je danas na oslobađanje Trufanova i Maksima Herkina, koji je navodno otet sa muzičkog festivala Supernova u pustinji takođe kraj granice palestinske teritorije.
U napadu iz Gaze 7.oktobra 2023. oteto je više od 250 talaca. U Gazi je još uvijek zatočen 101 talac, ali se zna da nisu svi živi.
(BETA)
Visokorangirani zvaničnik palestinskog Hamasa Basem Naim izjavio je danas da je ta ekstremistička organizacija "spremna za prekid vatre u Gazi" i apelovao na novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa da izvrši "pritisak" na Izrael da "okonča agresiju".
"Hamas je spreman da se postigne prekid vatre u Pojasu Gaze ako predlog bude predstavljen i pod uslovom da ga poštuje Izrael", rekao je član političkog krila Naim za agenciju Frans pres.
"Mi pozivamo administraciju SAD i Trampa da izvrši pritisak na izraelsku Vladu da okonča agresiju", dodao je on.
Naim je takođe rekao da je Hamas informisao posrednike da je za svaki predlog koji mu se predstavi, a koji će voditi do "definitivnog prekida vatre i vojnog povlačenja iz Pojasa Gaze, dozvoliti povratak raseljenih ljudi, ozbiljan sporazum o razmjeni zatvorenika, ulasku humanitarne pomoći i rekonstrukciji".
U prethodnoj rundi pregovora sredinom oktobra nije postignut sporazum. Hamas je odbio predlog o kratkotrajnom prekidu vatre, prenijele su agencije.
Izrael je ranije odbacio neke predloge o dužim prekidima vatre.
Najveća tačka sporenja između dvije strane je dugotrajna budućnost Hamasa i izraelsko prisustvo u Gazi.
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu je potvrdio poziciju poslije pobjede Trampa na predsjedničkim izborima u SAD-u.
Ona bi mogla dovesti do daljeg pojačanja rata i u Gazi i u Libanu iako je Tramp rekao da želi brzo da okonča oba sukoba.
Iran je u međuvremenu podržao Vladu Libana u pregovorima o prekidu vatre između libanskog Hezbolaha i Izraela. Podršku je izrazio Ali Laridžani, visoki savjetnik iranskog vrhovnog lidera Ali Hamneija.
On je u Bejrutu razgovarao sa predsjednikom parlamenta Libana Nabihom Berijem i privremenim libanskim premijerom Nadžibom Mikatijem.
Laridžani je rekao da će podržati svaku odluku koju donese Vlada u Bejrutu i libanski "otpor" (Hezbolah) u trenutnim pregovorima o prekidu vatre u izraelskom ratu u Libanu.
Uz to je objasnio da Iran ne teži da sabotira i da je ta zemlja za rješenje problema.
Politički savjetnik Berija Ali Hasan Halil rekao je u srijedu da su libanski pregovarači postigli preliminarno razumijevanje s američkim izaslanikom Ejmosom Hohštajnom o prekidu vatre.
Taj predlog je Hohštajn predao izraelskoj strani, izjavio je Halil sinoć za Al Džaziru.
Svaki potencijalni sporazum mora, po njemu, biti čvrsto baziran na Rezoluciji 1701 UN usvojenoj 2006. da pomogne libanskoj vojsci da održi područje južne granice s Izraelom bez naoružanih ljudi osim pripadnika libanske vojske.
Halil je rekao da se Liban ne protivi da SAD i Francuska učestvuju u održavanju prekida vatre.
Izrael je rekao da će Hezbolah morati da se povuče sjeverno od rijeke Litani, tridesetak kilometara od sjeverne izraelske granice, da bi osigurao bezbjednost tog dela zemlje.
(BETA)
U južnom predgrađu Bejruta srušila se zgrada pogođena u novim udarima izraelske vojske, javila je agencija Frans pres.
Na objavljenim fotografijama se vidi da je projektil pogodio niže spratove, poslije čega se cijela konstrukcija urušila.
Libanska agencija Ani javila je jutros da je riječ o "drugom napadu izraelske neprijateljske letjelice".
Napad je bio usmjeren na sektor Gobeiri, nedaleko od najvećeg parka u glavnom gradu Libana.
Izraelska vojska jutros je ponovo gađala uporišta proiranskog Hezbolaha u predgrađu Bejruta, nakon apela za evakuaciju koji je prethodno upućen stanovništvu.
Bombardovanja ciljeva u Libanu počela su 23. septembra, a izraelska vojska je 30. septembra pokrenula kopnenu ofanzivu na jugu zemlje.
(BETA)
Najmanje 20 ljudi, među kojima i palestinski i proiranski borci, poginulo je juče u izraelskim napadima iz vazduha uperenim na stambene zgrade u Damasku i njegovom predgrađu, saopštila je nevladina sirijska Opservatorija za ljudska prava.
Napadi su se podudarili sa posjetom Damasku visokog iranskog zvaničnika Alija Laridžannija, savjetnika vrhovnog vođe Alija Hameneija.
Laridžani se sastao sa sirijskim predsjednikom Bašarom al Asadom da razgovara o regionalnim događajima i izraelskoj eskalaciji protiv Palestinaca i Libana, saopštilo je sirijsko predsedništvo.
Izrael, koji je u otvorenom ratu protiv Hezbolaha u Libanu od septembra, pojačao je udare iz vazduha na Siriju, gdje se nalazi taj proiranski pokret da pojača snage sirijskog režima.
U luksuznom kvartu Maze u Damasku, gdje se nalazi glavno sjedište Ujedinjenih nacija, ambasade kao i sirijske bezbjednosne institucije, u udarima su uništene tri zgrade, a 10 ljudi je poginulo, javila je Opservatorija.
Među poginulim su tri civila i dva borca iz proiranskih oružanih frakcija.
Drugi izraelski udar bio je uperen na stambeni kompleks nastanjen Palestnicima u kvartu Kudsaja, na sjeverozapadu glavnog grada Sirije, precizirala je Opservatorija.
U tom napadu poginulo je deset osoba, među kojima najmanje tri pripadnika palestinskog Islamskog Džihada.
Portparol izraelske vojske potvrdio je da se sprovode udari u Siriji protiv vojnih baza Islamskog džihada, oružane grupe aktivne u Gazi.
Direktor Opservatorije Rami Abde Rahman smatra da se intenzitetom udara koji se podudara sa Laridžanijevom posjetom šalje poruka poslata Iranu.
Laridžani treba u petak da ide u Bejrut.
Od početa građanskog rata u Siriji 2011. godine Izrael je sproveo stotine udara na sirijsku vojsku, Hezbolah, ili druge grupe koje podržava Teheran.
(BETA)
Američki državni sekretar Entoni Blinken održao je prvi telefonski razgovor s novim izraelskim ministrom spoljnih poslova Gideonom Sarom.
Blinken je čestitao Saru na imenovanju, a razgovarali su o situaciji u Iranu, Libanu i humanitarnu krizu u Gazi, prenio je Rojters.
Sar, koji je preuzeo ministarsku funkciju 5. novembra, došao je na čelo izraelske diplomatije nakon smjene ministra odbrane Joava Galanta, kojeg je zamijenio bivši ministar spoljnih poslova Izrael Kac, na inicijativu premijera Benjamina Netanjahua.
Novi ministar je rekao da stvaranje palestinske države nije realno, a nije ni isključio mogućnost aneksije djelova okupirane Zapadne obale.
Blinken i Sar su razgovarali i o izazovima u regionu, kao i o naporima na unaprjeđenju humanitarne situacije u Pojasu Gaze.
Izraelska vojska jutros je ponovo gađala južna predgrađa libanskog glavnog garda Bejruta, nakon apela za evakuaciju koji je prethodno upućen stanovništvu.
Portparol izraelske vojske je pozvao sve stanovnike južnih predgrađa da napuste to područje u blizini instalacija povezanih sa Hezbolahom, a koje je na meti odbrambenih snaga Izraela.
Južno predgrađe Bejruta, koje je nekoliko sedmica na meti izraelske vojske, stanovnici su uveliko napustili, mada se povremeno preko dana vraćaju da obiđu svoje kuće ili prodavnice.
Izraelska vojska pokrenula bombardovanja u Libanu 23. septembra, ciljajući uporišta proiranskog Hezbolaha, a 30. septembra je pokrenula kopnenu ofanzivu na jugu zemlje.
(BETA)
Bonus video:
