Dugo očekivani prvi susret ruskog i američkog predsjednika, Vladimira Putina i Donalda Trampa, dogodio se juče u Hamburgu na Samitu G20.
"Američki i ruski predsjednik pokazali su da dijele "jasnu pozitivnu hemiju" tokom njihovog prvog direktnog susreta", kaže američki državni sekretar Reks Tilerson koji je kao i ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov prisustvovao sastanku.
"Što se tiče karaktera njihovog susreta koji je trajao dva sata i 15 minuta, mogu da ga opišem kao veoma konstruktivan. Dvojica lidera su, rekao bih, veoma brzo uspostavili vezu", dodao je on, prenosi AFP.
Tramp i Putin su u okviru samita G20 u Hamburgu u petak imali svoj prvi direktni susret.
Tramp je na početku sastanka sa Putinom pokrenuo pitanje zabrinutosti američkog naroda zbog navodnog ruskog miješanja u predsjedničke izbore u SAD 2016. godine, naveo je Tilerson.
"Imali su veoma oštru i dugu razmjenu mišljenja na tu temu", rekao je Tilerson nakon sastanka dva lidera na marginama samita G20 u Hamburgu, prenosi Rojters.
On kaže da je Tramp u više navrata "pritisnuo" Putina na tu temu, ali da je on svaki put to demantovao.
Tilerson je dodao da su dvojica lidera razgovarali o više tema, uključujući situaciju u Siriji i podržali prekid vatre na jugozapadu te zemlje koji će stupiti na snagu od 9. jula, prenosi Rojters.
Oni su takođe razmotrili kako postići deeskalaciju u drugim djelovima Sirije koji nisu obuhvaćeni dogovorom o primirju.
Tilerson je dodao da i Rusija takođe ima interes da Sirija bude stabilna i da dođe do razgovora o budućem vođstvu te zemlje, dodajući da SAD ne vide buduću ulogu za porodicu sirijskog predsjednika Bašara al Asada.
"Način na koji će predsjednik Asad otići ostaje da bude utvrđeno, ali je izvjesno da će negde u procesu političke tranzicije on otići", rekao je Tilerson, prenosi Rojters.
Dvojica lidera razgovarali su i o stanju na istoku Ukrajine, Sjevernoj Koreji, terorizmu i drugim pitanjima.
Šta su Putin i Tramp poručili neverbalnom komunikacijom
Jučerašnji sastanak Putina i Trampa je bila vijest dana u svim svjetskim medijima koje je, međutim, čini se, više od svega zanimalo ponašanje dvojice svjetskih lidera tokom tog susreta.
Prema analizi govora tijela dvojice lidera, koji je za Tanjug sačinila Lidija Mirkov, master komunikologije i asistentkinja na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, moglo bi se zaključiti da su nastupi obojice pokazali da su dobro uvježbani i da ništa nije bilo prepušteno slučaju.
Obojica su, kaže, pokazali da su stabilni lideri koji žele da vode, a ne da budu vođeni, ali i da su sa obje strane otvorena vrata za saradnju.
Mirkov za Tanjug kaže da neverbalna komunikacija Putina i Trampa tokom susreta “oči u oči”, i kasnije, otkriva da je američki predsjednik u jednom trenutku čak bio "očinski nastrojen" prema ruskom kolegi, dok je ruski predsjednik svojim držanjem dokazao da mu je ravan.
Njihovo prvo rukovanje, prema njenim riječima, bilo je “dobar znak ravnoteže” na šta ukazuje to što su ruke pružili istovremeno.
Međutim, kaže Mirkov, neposredno nakon toga Tramp je nastupio dominantno neprimjetnim hvatanjem Putina, koji je nešto niži od američkog predsjednika, za podlakticu.
"Onaj ko pokriva rukom sagovornika tokom rukovanja nastoji da se predstavi očinski nastrojenim, zaštitnikom - a to je moguće samo ako je jači”, kaže Mirkov.
Ipak, Putin je u ležernom razgovoru uzvratio kažiprstom, čime je praktično neverbalno vratio pažnju na sebe kao ravnopravnog sagovornika.
"Podizanje kažiprsta u politici podsjeća na prijetnju i autoritet, pa ga s toga nije poželjno često upotrebljavati”, navela je Mirkov.
Uočljivo je, kaže, da su dvojica lidera sve vreme stajali na pristojnoj razdaljini jedan od drugog, čak na nešto većoj od uobičajene.
Mirkov, koja se inače bavi analizom neverbalne komunikacije, javnog govora i stila izražavanja u javnom prostoru, objašnjava da Trampov gest kojim je potapšao Putina po leđima izražava potrebu da utvrdi svoj autoritet, ali i da prevaziđe fizičku distancu, ali je ruski predsjednik to ignorisao.
Iz njihovog ponašanja u konferencijskoj sali vidi se da su naviknuti na javne nastupe, ali činjenica da ne razgovaraju, pa i da se čak ni ne gledaju dok se kamere postavljaju, ukazuje na njihovu želju da sve što imaju kažu javno za šta im je bila potrebna koncentracija, ali i izostanak spontanosti.
I Putin I Tramp su, kaže Mirkov, u sjedećem položaju bili u pozi "alfa mužjaka" - raširenih nogu i stopala usmjerenih ka spolja.
Razlika je uočljiva jedino u tome što je Putin blago nagnut napred otkrio da je spreman na akciju, kaže Mirkov i otkriva da je, ipak, najviše pažnje privukao položaj Trampovih ruku u položaju tzv. “obrnute piramide”, odnosno spajanje ruku usmjeravajućih ka podu, što se tumači kao potreba za koncentracijom.
Putin je s druge strane “milovao” svoj kažiprst, a pravilo je da onaj ko mazi sebe tokom javnog nastupa znači pokušaj samoohrabrivanja s obzirom na to da je ovaj susret bio za obojicu predsjednika veliki stres.
Mirkov napominje da je, znajući Putinovu strogu i svedenu neverbalnu komunikaciju, ovo bio rijedak primjer gdje se vidi nekakav znak treme kod ruskog predsjednika.
Uočljivo je da priikom rukovanja sa Putinom Tramp nije koristio svoj trik “povlačenja sagovornika unaprijed”, ali je ruku ponudio odozdo u odnosu na ruku predsjednika Rusije, što je opet znak paternalizma i dominacije.
Želju za dominacijom, kaže Mirkov, Tramp je otkrio i kada je pozvao Putina da da izjavu, iako je ruski predsednik već zaustio, čime je želio da kaže da se to ne bi dogodilo da on nije dao neku vrstu dozvole.
Mirkov ističe da to što je Putin govorio na ruskom jeziku znači snažnu političku poruku, jer dok je Tramp govorio njemu nije bio potreban prevodilac, što nije bio slučaj sa američkim predsednikom dok se on obraćao na ruskom.
Prema riječima Mirkov, drugo rukovanje dvojice predsjednika je s Trampove strane bilo nešto manje dominantno.
Bonus video:
