Italija bi morala da uhapsi izraelskog premijera Benjamina Netanjahua ako bi došao u tu zemlju, rekao je italijanski ministar odbrane Gvido Kroseto nakon izdavanja naloga za hapšenje od strane Međunarodnog krivičnog suda.
Država Palestina pozdravlja odluku Međunarodnog krivičnog suda povodom izdavanja naloga za hapšenje izraelskog premijera Netanjahua i bivšeg ministra obrane Joava Galanta, šest mjeseci nakon što ih je zatražio glavni tužilac Karim Kan, navodi se u saopštenju Ambasade Palestine u Crnoj Gori.
"Odluka MKS-a vraća nadu i povjerenje ne samo u međunarodno pravo zajedno s institucijama UN-a, već i u važnost pravde, odgovornosti i krivičnog gonjenja ratnih zločinaca, posebno u vrijeme kada je palestinski narod još uvijek izložen genocidu, ratnim zločinima uzimajući oblik primjene izgladnjivanja kao metodu ratovanja, a zločini protiv čovječnosti se manifestuju u ubijanju, ugnjetavanju i raseljavanju, između ostalog", dodaje se.
Država Palestina pozvala je sve države članice MKS-a i UN-a da sprovedu sudsku odluku i krivično gone kriminalce pred sudovima, istovremeno naglašavajući potrebu za prekidom komunikacije i sastanaka s Netanjahuom i Galantom.
U saopštenju se navodi i da će nastaviti da se bavi međunarodnim pravosudnim institucijama i sudovima sve dok svi kriminalci koji su počinili i još uvijek čine zločine protiv palestinskog naroda ne budu pozvani na odgovornost kako bi osigurali pravdu i pravičnost prema Palestincima.
Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda Karim Kan pozvao je 124 države članice ovog tijela da postupaju u skladu sa nalozima za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, bivšeg ministra odbrane Joava Galanta i lidera Hamasa Mohameda Deifa.
"Na osnovu dokaza koje je dostavila moja kancelarija, sudije su potvrdile da postoje osnovani razlozi da se vjeruje da su počinjeni zločini prema Rimskom statutu", rekao je Kan u saopštenju za javnost.
"Odluka nezavisnih sudija Međunarodnog krivičnog suda potvrđuje da međunarodno humanitarno pravo mora biti poštovano u svim okolnostima kroz fer i nepristrasne pravosudne procese … Apelujem na sve države potpisnice da ispune svoju obavezu prema Rimskom statutu poštujući i pridržavajući se ovih sudskih naloga", naveo je tužilac.
Takođe je pozvao zemlje koje nisu članice MKS-a da rade zajedno na "očuvanju međunarodnog prava".
On je dodao da će istraga o situaciji u Palestini biti nastavljena.
"Sprovodimo dodatne linije istrage u oblastima koje spadaju pod jurisdikciju Suda, a to uključuje Gazu i Zapadnu obalu, uključujući Istočni Jerusalem", kazao je Kan.
Rekao je da je "duboko zabrinut" zbog "izvještaja o eskalaciji nasilja, daljem smanjenju humanitarnog pristupa i nastavku širenja optužbi za međunarodne zločine" u Gazi i Zapadnoj obali", prenosi Gardijan.
Joav Galant, bivši izraelski ministar odbrane za kojeg je Međunarodni krivični sud izdao nalog za hapšenje, rekao je da odluka tog suda "postavlja opasan presedan protiv prava na samoodbranu i moralni rat, te podstiče ubilački terorizam".
"Nestali su dani kada smo mogli da budemo uskraćeni za pravo na odbranu", rekao je Galant u saopštenju objavljenom na društvenoj mreži X.
Dodao je da je "ponosan" što je vodio izraelski bezbjednosni sistem "u teškom i uspješnom ratu koji nam je nametnut", prenosi Gardijan.
Nekoliko humanitarnih agencija upozorilo je da međunarodna zajednica mora ozbiljno shvatiti odluku Međunarodnog krivičnog suda (MKS) da izda naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua zbog navodnih ratnih zločina počinjenih u Gazi.
Organizacija za ljudska prava "Human Rights Watch" (HRW) upozorila je da ovaj "važan" potez zavisi od "spremnosti vlada da podrže pravdu".
"Nalozi za hapšenje protiv visokih izraelskih lidera i jednog zvaničnika Hamasa razbijaju percepciju da su pojedinci iznad dohvata zakona", rekla je Balkis Džara, direktorica za međunarodnu pravdu u HRW.
"Ovi nalozi bi trebalo konačno da natjeraju međunarodnu zajednicu da se pozabavi zločinima i obezbijedi pravdu za sve žrtve u Palestini i Izraelu", dodala je.
Najviši krivični sud izdao je naloge za hapšenje Netanjahua i bivšeg izraelskog ministra odbrane Joava Galanta u četvrtak, optužujući ih za ratne zločine tokom izraelskog 13-omjesečnog rata u Gazi nakon napada predvođenih Hamasom 7. oktobra.
Nakon objave, specijalni izvjestilac UN-a za palestinske teritorije, Frančeska Albaneze, rekla je da lideri borbe za ljudska prava "moraju raditi zajedno kako bi održali plamen odgovornosti", u objavi na X-u.
Izraelska organizacija za ljudska prava B’Tselem pozvala je "sve države članice" da poštuju odluku i "sprovedu naloge za hapšenje".
"Lična odgovornost donosioca odluka ključni je element u borbi za pravdu i slobodu. Politika izraelske vlade dovela je do smrti desetina hiljada civila, stotina hiljada civila je umrlo od gladi, a milioni ljudi su pretrpeli strašne patnje", saopštio je B'Tselem.
NVO sa sjedištem u Velikoj Britaniji, "Medical Aid for Palestinians" (MAP), izjavila je da odluka MKS-a "mora biti prekretnica za Gazu i širi region"..
"Trenutna kršenja prava Palestinaca od strane Izraela podržana su decenijama nekažnjivosti, a napadi na Gazu u prošloj godini opustošili su zdravstveni sistem i izazvali ogromne patnje civila", navodi MAP u izjavi za CNN.
"Palestinci više ne mogu čekati pravdu i zaštitu prema zakonu, a Velika Britanija ne smije biti saveznik u zločinima", dodali su iz te NVO.
Najmanje 22 osobe su poginule u izraelskom vazdušnom napadu na porodičnu kuću u centralnoj Gazi u srijedu, prema rjiečima medicinskog zvaničnika.
Deset od tih žrtava u naselju Šejh Radvan bila su djeca, rekao je doktor Munir Alburš, generalni direktor Ministarstva zdravlja u Gazi, za CNN.
Hitne ekipe su radile na izvlačenju ljudi iz ruševina, izjavili su iz Civilne odbrane Gaze, dodajući da se očekuje da će broj žrtava rasti.
Izraelski napadi na sjevernu Gazu ubili su najmanje 65 Palestinaca tokom noći, rekao je direktor bolnice Kamal Advan u Beit Laihiji, Hosam Abu Safija, za CNN, dodajući da se očekuje da će broj žrtava rasti.
Oko 200 ljudi se vjeruje da je bilo na mjestu udara kada je izraelska vojska napala, rekao je ljekar u intervjuu za Al-Aksa TV, televiziju Hamasa.
Medicinsko osoblje je izvlačilo tijela iz ruševina "koristeći ruke", dodao je.
Timovi za spasavanje su prethodno rekli za CNN da nisu mogli da pristupe djelovima sjeverne Gaze koje je opkolila izraelska vojska, koja je pokrenula nove napade za koje tvrdi da ciljaju obnovljenu prisutnost Hamasa.
Safija je upozorio da će bolnica "postati masovna grobnica ako ne dođe do hitne intervencije međunarodnih organizacija i ako se ne dopremi medicinski pribor", dodajući da "nema nijedne hitne pomoći" u sjevernoj Gazi.
U izraelskom napadu na libansku provinciju Balbek-Hermel stradalo je najmanje 47 osoba, a 22 su ranjene, saopštio je guverner te oblasti na društvenoj mreži X.
Prema Ministarstvu zdravlja Gaze, najmanje 44.056 Palestinaca je poginulo, a još 104.268 je povređeno otkako je Izrael započeo svoju vojnu ofanzivu u Gazi nakon napada koje je predvodio Hamas 7. oktobra.
U poslednja 24 sata, izraelski napadi su ubili najmanje 71 Palestinca, a još 176 je povređeno, izvestilo je ministartvo zdravlja u četvrtak.
Džeremi Korbin, bivši lider britanske Laburističke stranke, pozvao je britanskog premijera Kira Starmera i ministra spoljnih poslova Dejvida Lemija da odmah podrže "dugo odlagani" nalog za hapšenje koji je izdao Međunarodni krivični sud.
"To je minimalno što se očekuje. Hoće li britanska vlada sada, konačno, ispuniti svoje međunarodne obaveze da spriječi genocid i obustavi sve prodaje oružja Izraelu?", napisao je Korbin na društvenoj mreži X.
Vlada Ujedinjenog Kraljevstva "poštuje nezavisnost Međunarodnog krivičnog suda", izjavio je portparol britanske vlade, nakon što je MKS izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, bivšeg ministra odbrane Joava Galanta i vođu vojnog krila Hamasa Mohameda Deifa.
Sud je "primarna međunarodna institucija za istragu i gonjenje najozbiljnijih zločina od međunarodnog značaja", izjavio je portparol premijera Velike Britanije Kira Starmera, prenosi Gardiajan.
Dauning Strit nije želio da odgovori na pitanje da li bi Netanjahu bio uhapšen ukoliko bi posjetio Ujedinjeno Kraljevstvo, rekavši da "ne želi da ulazi u hipotetičke situacije".
"Ova vlada je bila jasna u stavu da Izrael ima pravo da se brani u skladu sa međunarodnim pravom. Ne postoji moralna ekvivalentnost između Izraela, demokratije, i Hamasa i libanskog Hezbolaha, koji su terorističke organizacije. Nastavljamo da se fokusiramo na hitno primirje kako bismo okončali razorno nasilje u Gazi", dodao je portparol.
Međunarodni krivični sud (MKS) oslanja se na 124 države potpisnice Rimskog statuta, koji je uspostavio sud, kako bi izvršio naloge za hapšenje.
Države članice su dužne da uhapse pojedince koje MKS potražuje, ukoliko kroče na njihovu teritoriju, i iako to ne rade uvijek, to znači da optuženi moraju razmisliti da li su spremni da rizikuju putovanja, prenosi Gardijan.
Prošle godine, Vladimir Putin je odlučio da ne otputuje u Južnu Afriku usred spekulacija da bi mogao da bude uhapšen prema nalogu za hapšenje koji je izdao MKS zbog njegovog nadzora nad otmicom ukrajinske djece u ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Ni Izrael, ni njegov najbliži saveznik, SAD, nisu članovi, kao ni mogući domaćini pregovora o primirju, Katar i Egipat, iako to možda nije relevantno jer nijedna od optuženih strana nije prisustvovala pregovorima. Jordan i Tunis su jedine arapske članice osim Palestine.
Još jedan čvrst saveznik Izraela, Njemačka, član je MKS-a, kao i sve zemlje Evropske unije. Švajcarska je član, kao i Japan. Sve latinoameričke zemlje, osim Kube i Haitija, članice su MKS-a, kao i 33 afričke zemlje.
MKS ima jurisdikciju za zločine počinjene od strane državljana države članice, kao i za zločine počinjene na teritoriji članice.
Palestina je pristupila Rimskom statutu 2015. godine, a MKS je 2021. godine odlučio da je Palestina država, čime je proširio jurisdikciju suda na teritorije koje Izrael okupira od 1967. godine, Gazu i Zapadnu obalu, uključujući Istočni Jerusalim.
Nalog za hapšenje vođe vojnog krila Hamasa, Mohameda Deifa, koji je izdao Međunarodni krivični sud, je znak da se glasovi žrtava čuju, rekao je predstavnik porodica žrtava napada Hamasa 7. oktobra.
AFP prenosi izjavu Jaela Vias Gvirsmana, koji zastupa porodice 300 izraelskih žrtava napada Hamasa:
"Ovaj nalog za hapšenje gospodina Deifa ima ogroman značaj. To znači da se glasovi ovih žrtava čuju", ocijenio je on.
Šef spoljne politike EU Žozep Borelj izjavio je da su nalozi za hapšenje koje je izdao Međunarodni krivični sud za Benjamina Netanjahua i Joava Galanta iz Izraela, kao i vođu vojnog krila Hamasa Mohameda Deifa, obavezujući za sve članice EU.
U izjavi objavljenoj na društvenoj mreži X, Borrelj je rekao je primio na znanje odluku MKS-a, dodajući da je "obavezujući za sve države potpisnice Rimskog statuta, što uključuje sve članice EU".
Sjedinjene Države "kategorički odbacuju" odluku Međunarodnog krivičnog suda (MKS) o izdavanju naloga za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta, saopštila je Bijela kuća.
"Duboko smo zabrinuti zbog žurbe tužioca da zatraži naloge za hapšenje i zbog zabrinjavajućih proceduralnih grešaka koje su dovele do ove odluke. Sjedinjene Američke Države jasno su stavile do znanja da MKS nema nadležnost u ovom slučaju", navodi se u izjavi portparola Savjeta za nacionalnu bezbjednost SAD-a.
Sjedinjene Države, koje nisu članica MKS-a, ranije su podržale naloge za ratne zločine protiv Vladimira Putina i drugih ruskih zvaničnika za zločine počinjene u Ukrajini. Vašington je, međutim, već osudio pokušaje suda da goni Netanjahua i Galanta, što je izazvalo optužbe za dvostruke standarde na račun administracije predsjednika Džoa Bajdena, naročito od strane mnogih članica UN-a iz zemalja globalnog juga.
Itamar Ben-Gvir, izraelski ministar za nacionalnu bezbjednost, pozvao je da Izrael anektira Zapadnu obalu kao odgovor na izdavanje naloga za hapšenje izraelskog premijera od strane Međunarodnog krivičnog suda, koji ga optužuje za ratne zločine.
Ben-Gvir je poručio da je sud "antisemitski od početka do kraja" i da je njegova odluka "neviđena sramota".
Ben-Gvir, koji je više puta pozivao na jevrejsko naseljavanje Zapadne obale, koju Izrael okupira od 1967. godine, koristio je biblijski naziv za to područje.
"Odgovor na naloge za hapšenje: primjena suvereniteta na svim područjima Judeje i Samarije, jevrejsko naseljavanje širom cijele zemlje", napisao je na društvenim mrežama.
U petak je Tajms of Izrael izvjestio da je Ben-Gvir rekao kako je bio jedini član vlade koji je glasao protiv povećanja humanitarne pomoći opkoljenom Pojasu Gaze.
"Vjerujem da dok god imamo taoce u Gazi, ne smijemo davati nikakve ustupke Pojasu, čak ni civilnom stanovništvu", izjavio je tada ministar.
Američki senator iz Demokratske stranke, Džon Feterman, dao je možda najkraću političku reakciju na odluku Međunarodnog krivičnog suda u Hagu da izda naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, bivšeg ministra odbrane Joava Galanta i vođe Hamasa Mohameda Deifa zbog navodnih ratnih zločina u vezi s ratom u Gazi.
U objavi na društvenim mrežama, uz snimak naslova BBC Njuza o nalozima za hapšenje, Feterman je napisao:
"Nema osnova, relevantnosti ni načina. J***š to", dodajući emotikon izraelske zastave, prenosi Gardijan.
Republikanski predstavnik Majk Volc, koga je novoizabrani predsjednik Donald Tramp odabrao za savjetnika za nacionalnu bezbjednost u nadolazećoj administraciji SAD-a, najavio je "snažan odgovor na antisemitsku pristrasnost Međunarodnog krivičnog suda i Ujedinjenih nacija u januaru", kada Tramp preuzme dužnost.
"MKS nema nikakav kredibilitet, a ove optužbe su opovrgnute od strane vlade SAD-a. Izrael je zakonito branio svoj narod i granice od genocidnih terorista", napisao je Volc u objavi na društvenim mrežama.
U svojoj prvoj reakciji na izdavanje naloga za hapšenje zbog optužbi za ratne zločine, kancelarija Benjamina Netanjahua opisala je odluku Međunarodnog krivičnog suda (MKS) kao "apsurdne i laži“ i navela da je odluka "antisemitska".
Kancelarija Benjamina Netanjahua kategorički odbacuje optužbe iznijete protiv izraelskog premijera.
Iz Netanjahuove kancelarije poručuju da zemlja neće "popustiti pod pritiskom, neće biti obeshrabrena i neće se povući" dok se, kako su rekli, "ne ostvare svi ratni ciljevi Izraela".
"Izrael u potpunosti odbacuje apsurdne i lažne postupke i optužbe protiv Netnjahua koje dolaze od Međunarodnog krivičnog suda, koji je pristrasno i diskriminatorno političko tijelo. Ne postoji rat koji je opravdaniji od onoga koji Izrael vodi u Gazi od 7. oktobra 2023. godine, nakon što je teroristička organizacija Hamas pokrenula smrtonosni napad na Izrael, počinivši najveći masakr nad jevrejskim narodom od Holokausta.
Odluku su donijeli korumpirani glavni tužilac, koji pokušava da se spasi od ozbiljnih optužbi za seksualno uznemiravanje, i pristrasne sudije vođene antisemitskom mržnjom prema Izraelu", navodi se u saopštenju.
Predsjednik Izraela Isak Hercog opisao je odluku Međunarodnog krivičnog suda da izda naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, bivšeg ministra odbrane Joava Galanta i lidera Hamasa Muhameda Deifa zbog navodnih ratnih zločina povezanih sa ratom u Gazi kao "mračan dan za čovječanstvo".
"Ovo je mračan dan za pravdu. Mračan dan za čovječanstvo. Donijeta u lošoj namjeri, ova skandalozna odluka Međunarodnog krivičnog suda pretvorila je univerzalnu pravdu u univerzalnu sprdnju. Ona ismijava žrtvu svih koji se bore za pravdu - od pobjede saveznika nad nacistima do danas. Ignoriše sudbinu 101 izraelskog taoca koji se nalaze u brutalnom zatočeništvu Hamasa u Gazi. Ignoriše cinično korišćenje vlastitog naroda od strane Hamasa kao ljudskih štitova. Ignoriše osnovnu činjenicu da je Izrael varvarski napadnut i da ima obavezu i pravo da brani svoj narod. Ignoriše činjenicu da je Izrael živa demokratija, koja djeluje u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom i ulaže ogromne napore da osigura humanitarne potrebe civilnog stanovništva", napisao je Hercog u objavi na društvenim mrežama.
On je ocijenio da je ovaj slučaj rezultat "cinične eksploatacije međunarodnih pravnih institucija" i optužio "iransko carstvo zla".
Bonus video:
