Učesnici ovogodišnje Međunarodne konferencije o klimi (COP29) u Bakuu postigli su dogovor da bogate zemlje daju najmanje 300 milijardi dolara godišnje do 2035, što je tek trećina iznosa koji su zemlje u razvoju tražile, a za koji su stručnjaci rekli da je neophodan. Samit je trebalo da se završi u petak uveče, ali su pregovori nastavljeni do rano jutros, jer su tenzije među pregovaračima rasle.
Sporazum uključuje poziv svim stranama da rade zajedno koristeći „sve javne i privatne izvore“ kako bi se približili cilju od 1,3 biliona dolara godišnje do 2035, što je dio plana da se smanji zagađenje.
Takođe uključuje finansiranje za prelazak na čistu energiju i udaljavanje od fosilnih goriva. Državama su potrebna sredstva za izgradnju infrastrukture potrebne za primjenu tehnologija kao što su energija vetra i solarna energija i to u velikim razmjerama.
Zajednice koje su teško pogođene ekstremnim vremenskim prilikama takođe trebaju novac da se prilagode i pripreme za događaje poput poplava, tajfuna i požara.
Sredstva će ići u pravcu poboljšanja poljoprivrednih praksi kako bi bili otporniji na vremenske ekstreme, da bi se pomoglo ljudima da se presele iz najteže pogođenih oblasti i da se pomogne vlastima da poboljšaju planove za vanredne situacije i pomoć nakon katastrofa.
Pariskim sporazumom iz 2015. godine postavljen je sistem redovne borbe protiv klime da se zadrži globalno zagrijavanje ispod 1,5 stepeni Celzijusa. Svijet je već na 1,3 stepena Celzijusa, a emisije ugljenika stalno rastu.
Sporazum koji je skopljen u Bakuu zamjenjuje prethodni sporazum od prije 15 godina, koji je bogatim zemljama tražio 100 milijardi dolara godišnje da pomognu u finansiranju borbe protiv klimatskih promjena.
Bonus video:
