Dok su tijela boraca još raštrkana po bojištima, Hezbolah mora da sahrani svoje mrtve i pruži podršku svojim pristalicama koje su podnijele najveći teret izraelske ofanzive, kao prvi korak na dugom i skupom putu oporavka, navodi agencija Rojters pozivajući se na upućene izvore.
Hezbolah vjeruje da broj stradalih boraca tokom 14 mjeseci sukoba može dostići nekoliko hiljada, pri čemu je velika većina poginula otkad je Izrael krenuo u ofanzivu u septembru, kazala su tri izvora upoznata sa operacijama grupe, navodeći do sada neobjavljene interne procjene.
Jedan izvor je kazao da je grupa, koju podržava Iran, možda izgubila čak do 4.000 ljudi - što je preko deset puta više od broja poginulih u mjesec dana dugom ratu sa Izraelom 2006. godine. Do sada su libanske vlasti saopštile da je oko 3.800 ljudi poginulo u sukobima, a ta brojka se odnosi i na borce i na civile.
Hezbolah izlazi iz sukoba uzdrman do temelja, rukovodstvo je još u šoku zbog ubistva bivšeg lidera Sajeda Hasana Nasralaha, a njegove pristalice su masovno postale beskućnici usljed masivnog bombardovanja južnih predgrađa Bejruta i uništavanja cijelih sela na jugu zemlje.
Sa stupanjem na snagu primirja pred Hezbolahom je agenda koja uključuje rad na potpunom ponovnom uspostavljanju organizacione strukture grupe, analizu bezbjednosnih propusta koji su omogućili Izraelu da nanese toliko bolnih udaraca, uključujući greške u potcjenjivanju izraelskih tehnoloških sposobnosti, kazala su tri izvora bliska grupi koja su u razgovoru sa britanskom agencijom tražili da ostanu anonimni.
Hasan Fadalah, visoki zvaničnik Hezbolaha, tvrdi da će prioritet biti “ljudi”.
“Da im obezbijedimo sklonište, da uklonimo ruševine, da se oprostimo od mučenika, a u narednoj fazi, da obnovimo”, kazao je on.
Izraelska kampanja je uglavnom bila usmjerena na šiitska uporišta Hezbolaha, gdje su njegove pristalice pretrpjele velike gubitke. To uključuje ljude koji još uvijek liječe rane nastale tokom izraelskog napada na njihove mobilne komunikacione uređaje u septembru.
Svjetska banka procjenjuje da je šteta na stambenim objektima u Libanu dostigla 2,8 milijardi dolara, sa 99.000 domova koji su djelimično ili potpuno uništeni
“Imam brata koji je postao mučenik, šuraka koji je ranjen u eksplozijama pejdžera, a moji komšije i rođaci su svi ili mučenici, ili ranjeni, ili nestali”, rekla je Hovra, žena iz južnog Libana. “Želimo da nađemo naše mučenika i da ih sahranimo... želimo da obnovimo naše domove”, kazala je Hovra, koja je bila primorana da pobjegne iz svog sela zbog izraelskog napada u septembru.
Izraelska ofanziva je raselila više od milion ljudi, od kojih je većina iz područja gdje je Hezbolah uticajan.
Jedan visoki libanski zvaničnik, upućen u način razmišljanja unutar Hezbolaha, rekao je da će se fokus grupe u potpunosti usmjeriti na obezbjeđivanje povratka ljudi i obnovu njihovih domova: “Hezbolah je kao ranjenik. Da li ranjeni čovjek ustaje i bori se? Ranjenom čovjeku je potrebno da liječi svoje rane”.
Ovaj zvaničnik očekuje da će Hezbolah analizirati svoje politike, baveći se svim ključnim pitanjima: Izraelom, svojim oružjem i unutrašnjom politikom Libana, gdje su njegovi oružani kapaciteti već dugo predmet sukoba.
Iran, koji je osnovao Hezbolah 1982. godine, obećao je pomoć u obnovi. Troškovi su ogromni: Svjetska banka procjenjuje da je šteta na stambenim objektima u Libanu dostigla 2,8 milijardi dolara, sa 99.000 domova koji su djelimično ili potpuno uništeni.
Jedan visoki libanski zvaničnik rekao je da Teheran ima različite načine da obezbijedi sredstva za Hezbolah, ali nije iznio više detalja.
Predsjednik libanskog parlamenta Nabih Beri, blizak saveznik Hezbolaha, poziva bogate libanske šiite u dijaspori da šalju sredstva kako bi pomogli raseljenima, kazala su dva libanska zvaničnika.
Zvaničnici su takođe očekivali značajne donacije od šiitskih vjerskih fondacija širom regiona.
Otpor će se nastaviti
Hezbolah je nagovijestio da namjerava da zadrži svoje naoružanje, čime su raspršene nade protivnika te grupe u Libanu koji su predviđali da će pritisci izazvani ratom konačno natjerati grupu da preda svoje oružje državi. Zvaničnici Hezbolaha su rekli da će “otpor” - što se uglavnom označava njihov oružani status - biti nastavljen, a grupa je juče saopštila da su njegovi borci “potpuno opremljeni da se nose sa težnjama i napadima izraelskog neprijatelja” i da će njegove snage pratiti izraelsko povlačenje iz Libana “sa prstom na obaraču”.
Hezbolah je otvorio vatru na Izrael u znak podrške palestinskom savezniku Hamasu 8. oktobra 2023. Izrael je pokrenuo ofanzivu protiv grupe u Libanu u septembru ove godine, sa ciljem da obezbijedi povratak 60.000 ljudi koji su evakuisani iz svojih domova na sjeveru.
Uprkos razaranju, Fadlalah iz Hezbolaha je rekao da je otpor koji su pružali njihovi borci u južnom Libanu, kao i pojačani raketni udari pri kraju sukoba, pokazao da Izrael nije ostvario svoj cilj.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu tvrdi da je kampanja protiv Hezbolaha vratila grupu decenijama unazad, eliminisala njene najviše lidere, uništila većinu raketa, neutralisala hiljade boraca i uništila njen infrastrukturni kapacitet blizu granice.
Visoki zvaničnik SAD-a rekao je da je Hezbolah “izuzetno slab” u ovom trenutku, i vojno i politički. Zapadni diplomata je potvrdio ovu procjenu, rekavši da je Izrael imao prednost i da je skoro diktirao uslove povlačenja Hezbolaha.
"Hezbolah je kao ranjenik. Da li ranjeni čovjek ustaje i bori se? Ranjenom čovjeku je potrebno da liječi svoje rane"
Uslovi primirja koji su dogovoreni između Izraela i Libana zahtijevaju da Hezbolah nema vojno prisustvo u oblasti između izraelske granice i rijeke Litani, koja se uliva u Sredozemno more oko 30 km od granice.
Hezbolah, koji je odobrio sporazum o prekidu vatre, nije izjavio kako namjerava da pomogne u sprovođenju tih uslova, uključujući da li će predati svoje oružje libanskim trupama koje se raspoređuju na jug, ili će ostaviti oružje da ga vojnici pronađu.
Izrael se žali da Hezbolah, koji je duboko ukorijenjen u južnom Libanu, nikada nije implementirao iste uslove kada su bili dogovoreni u okviru okončanja prethodnog rata 2006. godine. Izrael tvrdi da je grupa pripremala veliki napad na sjeverni Izrael, ukazujući na njen vojni rast na granici.
Andreas Krig sa Kings koledža u Londonu rekao je da je Hezbolah zadržao značajnu sposobnost.
“Akcije njegovih ključnih pešadijskih boraca u južnom Libanu i raketni napadi duboko u izraelsku teritoriju u posljednjim danima pokazuju da je grupa još uvijek vrlo, vrlo sposobna”, kazao je on.
“Međutim Hezbolah će biti vrlo zauzet naporima da obnovi infrastrukturu i takođe, najvažnije, da obezbijedi sredstva za to”, dodao je.
Otplata duga
Hezbolah je od početka sukoba dijelio novčanu pomoć ljudima pogođenim ratom, isplaćujući po 200 dolara mjesečno civilima koji su ostali u selima na prvoj liniji fronta, a nudio je i veće iznose stanovnicima koji su bili prisiljeni da pobjegnu iz tih oblasti.
Od početka eskalacije u septembru, Hezbolah je isplaćivao oko 300 dolara mjesečno kako bi pomogao raseljenim porodicama, navodi Rojters.
Grupa nije krila vojnu i finansijsku pomoć koju dobija od Irana, koji je 2006. godine poslao ogroman novac kako bi pomogao beskućnicima i u obnovi.
Pristalice Hezbolaha kažu da pristiže još pomoći. Jedan od njih, pozivajući se na razgovore sa lokalnim zvaničnikom Hezbolaha, rekao je da će grupa pokriti godinu dana kirije za beskućnike, pored troškova za namještaj.
Obraćajući se libanskom narodu u oktobarskoj propovijedi, vrhovni lider Irana, ajatolah Ali Hamenei, rekao je: “Uništenje će biti nadoknađeno... vraćanje duga ranjenom, krvavom Libanu je naša obaveza...”.
Svjetska banka je u preliminarnoj procjeni navela da šteta i gubici za Liban iznose 8,5 milijardi dolara, suma koju vlada, koja još uvijek trpi posljedice katastrofalnog finansijskog kolapsa prije pet godina, ne može da pokrije.
Zemlje Persijskog zaliva, Katar, Kuvajt i Saudijska Arabija pomogle su da se pokrije račun za obnovu od 5 milijardi dolara 2006, kada je Hezbolah bio u ratu sa Izraelom. Međutim, još nema naznaka da su ove sunitski vođene arapske zemlje spremne da to ponove.
Hezbolah je obavio veliki dio posla na obnovi nakon rata 2006, zahvaljujući sredstvima iz Irana. Projekat je bio pod vođstvom Sajeda Hašima Safijedina, lidera Hezbolaha kojeg je Izrael ubio 11 dana nakon Nasralaha.
“Za Hezbolah je prioritet da obezbijedi lojalnost šiitske zajednice. Uništenje je bilo ogromno i to će uticati na organizaciju”, rekao je Mohanand Hage Ali iz Karnegi centra za Bliski istok.
Bonus video:
