Savjetnici novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa i javno i privatno iznose predloge za okončanje rata u Ukrajini, a svode se na to da ta zemlja treba da na dogledno vrijeme prepusti velike djelove svoje teritorije Rusiji, pokazuje danas objavljena analiza agencije Rojters.
Analiza se zasniva na izjavama tih savjetnika i razgovorima sa nekoliko njih.
Predlozi tri ključna savjetnika, uključujući penzionisanog general-pukovnika Kita Keloga, kojeg je Tramp izabrao za svog izaslanika za Rusiju i Ukrajinu, dijele neke zajedničke elemente, uključujući odbacivanje ideje o članstvu Ukrajine u NATO.
Trampovi savjetnici pokušaće da primoraju Moskvu i Kijev na pregovore metodom štapa i kanapa, što uključuje zaustavljanje vojne pomoći Kijevu ako se ne složi sa pregovorima, ali i intenziviranje vojne pomoći ako na pregovore ne pristane Putin.
Tramp je više puta tokom predsjedničke kampanje obećavao da će zaustaviti rat u roku od 24 sata po svojoj inauguraciji 20. januara, ako ne i ranije.
Međutim, on još nije objasnio kako to namjerava da postigne.
Analitičari i bivši zvaničnici za nacionalnu bezbjednost SAD izražavaju ozbiljne sumnje da Tramp može to svoje obećanje da ispuni - zbog kompleksnosti rusko-ukrajinskog konflikta koji se približava trećoj godini trajanja i predstavlja najveći oružani sukob na teritoriji Evrope nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Kada se analiziraju zajedno, izjave Trampovih savjetnika ipak prikazuju mogući američki mirovni plan, u nekim osnovnim crtama.
Prema riječima jednog zvaničnika za nacionalnu bezbjednost iz doba prethodne Trampove administracije (2016-2020), postoje tri glavna predloga. Jedan dolazi od Keloga, drugi od Trampovog potpredsjednika Džej-Dija Vensa, a treći dolazi preko Ričarda Grenela, koji je u vrijeme Trampa bio vršilac dužnosti direktora obavještajnih službi SAD.
Kelogov plan, koji je sačinio sa bivšim zvaničnikom Savjeta za nacionalnu bezbjednost SAD Fredom Flejcom, i koji je predstavljen Trampu ove godine, poziva na zamrzavanja trenutne linije fronta.
Prema tom planu, o kojem je svojevremeno prvi pisao Rojters, SAD će nastaviti da isporučuje oružje Ukrajini samo ako pristane na mirovne pregovore, a Moskva će biti upozorena da će Kijev dobiti pojačana sljedovanja oružja ako bude odbila da pregovara.
U svakom slučaju, članstvo Ukrajine u NATO neće se razmatrati. Ako bi se sporazum postigao, Ukrajina bi dobila bezbjednosne garancije SAD, što bi moglo uključiti isporuku oružja.
Džej-Di Vens, koji se kao senator suprotstavljao svakom slanju oružja Ukrajini, imao je u septembru ideju o demilitarizovanoj zoni duž postojeće linije fronta koja bi bila "žestoko utvrđena" da se spriječe dalji ruski upadi. Prijem Ukrajine u NATO bio bi onemogućen.
Grenel, bivši Trampov ambasador u Njemačkoj, zalagao se u julu za stvaranje "autonomnih zona" na istoku Ukrajine. Na jednom okruglom stolu on je kazao da nije u američkom interesu da Ukrajina bude primljena u NATO.
Mada Grenel još nema poziciju u novoj Trampovoj administraciji, Tramp i dalje sluša njegove ideje u vezi sa evropskim pitanjima, rekao je Rojtersu jedan bivši Trampov savjetnik za spoljnu politiku.
Taj izvor je rekao i da je Grenel u septembru bio jedan od samo nekoliko ljudi prisutnih na Trampovom sastanku sa Zelenskim u Njujorku.
Dok sa jedne strane Zelenski signalizira spremnost da učestvuje u pregovorima, analitičari i bivši zvaničnici SAD izražavaju sumnju u to da će Putin žuriti da pristane na pregovore, jer ima inicijativu na frontu i smatra da će pukim osvajanjem teritorija dobiti više.
Oni ukazuju da Putin ne pokazuje ni namjeru da odustane od zahtjeva da mu se predaju neosvojeni djelovi četiri ukrajinske provincije, koje je uglavnom stavio pod kontrolu i - anektirao u sastav Rusije.
Neki djelovi plana će vjerovatno naići na odbojnost Zelenskog koji je poziv na članstvo u NATO načinio dijelom svog "Plana pobjede", a očekuje se odbojnost evropskih saveznika i nekih američkih kongresmena.
Pošto odlazeća administracija predsjednika SAD Džozefa Bajdena nastavlja da Ukrajini šalje oružje, a dio evropskih članica NATO izražava spremnost da nastavi sa isporukama vojne pomoći toj zemlji, Tramp bi time ostao bez djelotvorne poluge za pritisak na vlasti u Kijevu da sednu za pregovarački sto. Kelogov plan bi takođe mogao naići na otpor u Kongresu, gdje se dio najbližih Trampovih saveznika protiv dodatnoj vojnoj pomoći Ukrajini.
Bonus video:
