Benin će dati državljanstvo potomcima robova nakon zakona usvojenog u septembru koji daje državljanstvo svima onima koji svoje porijeklo mogu pratiti do trgovine robljem.
Novi zakon, koji je inicirao predsjednik Patris Talon, dio je šireg napora Benina da se suoči sa ulogom svog saučesništva u trgovini robljem.
Zakon važi za sve starije od 18 godina koji nemaju državljanstvo neke druge afričke zemlje i mogu pružiti dokaz da im je predak odveden putem trgovine robljem sa bilo kog mjesta u podsaharskoj Africi. Beninske vlasti prihvataju DNK testove, ovjerena svjedočenja i porodične zapise kao dokaz.
Benin nije prva zemlja koja je dala državljanstvo potomcima robova. Ranije ovog mjeseca, Gana je isto učinila za 524 Afroamerikanca nakon što ih je predsjednica Nana Akufo-Ado pozvala da se "vrate kući" 2019. godine, u čast 400. godišnjice dolaska prvih crnih robova u Sjevernu Ameriku 1619. godine.
Ali beninski zakon o državljanstvu ima dodatni, simbolički značaj, dijelom zbog uloge koju je Benin igrao u trgovini robljem. Više od 200 godina lokalni vladari kraljevstva Dahomej su hvatali i prodavali druge crnce kao robove portugalskim, francuskim i britanskim trgovcima.
Smatra se da su evropski trgovci tako oteli čak oko 1,5 miliona crnih robova iz Beninskog zaliva, teritorije koja obuhvata današnji Benin, Togo i dio današnje Nigerije.
Priobalni grad Ouidah bio je jedna od najaktivnijih luka za trgovinu robljem u Africi u 18. i 19. vijeku. Tamo je blizu milion muškaraca, žena i djece zarobljeno, vezano lancima i natjerano na brodove, uglavnom namijenjene današnjim SAD, Brazilu i Karibima.
Dahomej i danas postoji ali samo kao plemenska grupa, a i dalje postoje plemena koja su bila napadnuta od njih. Glasine da je predsjednik Patris Talon potomak trgovaca robljem izazvale su kontroverze na izborima 2016. godine. Sam Talon nikada nije javno komentarisao te glasine.
Benin je otvoreno priznao svoju ulogu u trgovini robljem, stav koji baš ne dijele druge afričke zemlje koje su učestvovale. Godine 1999. predsjednik Metju Kereku je pao na koljena dok je bio u posjeti crkvi u Baltimoru i uputio izvinjenje Afroamerikancima zbog umiješanosti Afrike u trgovinu robljem.
Bonus video:
