Saudijska Arabija je ovog mjeseca bila domaćin velikog napora Ujedinjenih nacija za razgovore o politici interneta, što je izazvalo optužbe za očigledno licemerje od strane aktivista za ljudska prava koji tvrde da kraljevstvo guši slobodu govora i zatvara kritičare.
Aktivisti tvrde da je Rijad još u januaru osudio Saudijku na 11 godina zatvora zbog njenog izbora odjeće i upotrebe društvenih mreža za kritiku politike o ženama.
"Kao vlada, možete zatvoriti ljude zbog njihovih objava na internetu, nadzirati sve i imati jedan od najrepresivnijih zakona na svijetu, a ipak možete biti domaćini razgovora o tehnološkoj politici i internetu", rekla je Marva Fatafta, menadžerka politike u organizaciji "Access Now", koja nadzire internet slobode.
Petodnevni Forum o upravljanju internetom (IGF) počeo je u Rijadu prošlog vikenda, a prema podacima Ujedinjenih nacija, učestvovalo je 6.000 ljudi iz više od 170 zemalja koji su diskutovali o "politikama za bezbjednu, inkluzivnu i inovativnu digitalnu budućnost".
Među temama na dnevnom redu bila je: "Unapređenje ljudskih prava i inkluzije u digitalnom dobu" - što je crvena zastava za aktiviste koji tvrde da Rijad rutinski guši disidentske glasove.
Fatafta je oštro kritikovala izbor lokacije za 19. godišnji internet samit UN, nazivajući ga "propuštenom prilikom" koja "normalizuje" digitalnu represiju.
Tim Ujedinjenih nacija, koji organizuje događaj, saopštio je za Fondaciju Tomson Rojters da je Saudijska Arabija izabrana kao domaćin kroz standardni proces.
"Domaćinstvo IGF-a u nekoj zemlji ne znači podršku politikama te države, već priliku da se vrijednosti i principi foruma prenesu u različite nacionalne kontekste, uključujući one gdje postoje izazovi," navodi se u saopštenju. "To bi predstavljalo 'propuštenu priliku' da se sastanak prvi put ne održi u ovom dijelu regiona," dodali su.
Organizacija Amnesti internešnal je saopštio da bi Saudijska Arabija trebalo da oslobodi sve građane "koji su pritvoreni i osuđeni isključivo zbog ostvarivanja svog prava na slobodu izražavanja na internetu."
Organizacija je navela primjer 29-godišnje Manahel Al-Otaibi, instruktorke fitnesa i aktivistkinje za ženska prava, za koju tvrdi da je zatvorena u januaru zbog izbora odjeće i objava na društvenim mrežama u kojima je pozivala na ukidanje sistema muškog starateljstva u kraljevstvu.
Predstavnici organizacije civilnog društva koji su prisustvovali samitu izjavili su da im je iz Ujedinjenih nacija savjetovano da ne izdvajaju pojedinačne lidere ili entitete za kritiku.
"Ujedinjene nacije zaista kontrolišu šta civilno društvo, aktivisti i drugi mogu da kažu na ovim događajima", izjavila je Bisan Fakih, aktivistkinja Amnesti internešnala za Saudijsku Arabiju.
"Ako želim da istaknem pogoršanje stanja ljudskih prava pod (prijestolonasljednikom) Mohamedom bin Salmanom, ja to ne mogu da uradim, jer bi to značilo izdvajanje nekoga", rekla je ona, misleći na de fakto vladara Saudijske Arabije, poznatog kao MBS.
Tim Ujedinjenih nacija za organizaciju izjavio je da su "zabrinutosti koje su izrazili aktivisti civilnog društva saslušane" i dodao da su "učinjeni napori kako bi se osigurao nesmetan pristup IGF-u. Platforma ostaje otvorena i dostupna, sa mjerama uspostavljenim radi očuvanja njenog inkluzivnog duha."
"Kodeks ponašanja foruma zabranjuje ad hominem napade. Ova politika ima za cilj da maksimizuje prostor za bezbjednu, kolegijalnu razmjenu među učesnicima i u skladu je sa širim pravilima angažovanja u drugim forumima Ujedinjenih nacija", dodao je tim.
Rijad troši milijarde kako bi oprao svoju reputaciju zbog strogih vjerskih ograničenja i kršenja ljudskih prava i postao poznat kao turistički i rekreativni centar.
Od kako je preuzeo vlast pučem u palati 2017. godine, MBS se suočava sa međunarodnom osudom zbog gušenja neslaganja i zbog ubistva saudijskog novinara Džamala Hašogija 2018. godine.
Saudijska vlada je negirala bilo kakvu umiješanost MBS-a, tvrdeći da je Hašogijevo ubistvo - koji je raskomadan u saudijskom konzulatu u Istanbulu - izvršila odmetnička grupa saudijskih agenata.
Kritičari takođe optužuju kraljevstvo da koristi zvijezde iz svijeta zabave i spektakularne sportske događaje - poput nedavno objavljenog domaćinstva Svjetskog prvenstva 2034. godine - kako bi skrenulo pažnju globalne javnosti, čak i dok kod kuće nastavlja da guši neslaganja.
U novembru, Amnesti je saopštio da je porodici Otaibi prenijeto da je sud potvrdio kaznu od 11 godina zatvora protiv nje.
Amnesti je naveo i da je Otaibi držana u potpunoj izolaciji i da je svojoj porodici rekla da je pretrpjela brutalna prebijanja od strane zatvorskih čuvara, ali i drugih zatvorenica.
Saudijska Arabija je negirala da je Otaibi osuđena zbog svojih objava na društvenim mrežama, tvrdeći da je "osuđena za teroristička djela koja nemaju veze sa njenim upražnjavanjem prava na slobodu mišljenja i izražavanja ili njenim objavama na društvenim mrežama".
Slučaj Otaibi nije jedinstven.
Godine 2022, Salma al-Šehab, doktorantkinja na Univerzitetu u Lidsu u Britaniji i aktivistkinja za prava žena, osuđena je na 34 godine zatvora zbog svojih objava na tadašnjem Tviteru, prema navodima organizacija za ljudska prava.
Pripadnica šiitske muslimanske manjine u kraljevstvu, Šehab je privedena u januaru 2021. tokom posjete Saudijskoj Arabiji, samo nekoliko dana prije nego što je trebalo da se vrati svojim studijama, rekli su predstavnici grupa.
Neki aktivisti vjeruju da je Šehab prijavljena vlastima putem vladine aplikacije koja građanima omogućava da prijave zabrinjavajuće svakodnevne incidente, od saobraćajnih nesreća do sumnjivog ponašanja.
Čak i anonimni nalozi sa najneznatnijim dometom postali su mete vlasti.
Saudijski sud je 2023. godine je osudio penzionisanog učitelja Muhameda al-Gamadija na smrtnu kaznu za krivična djela vezana za njegovo "mirno izražavanje na internetu", prema navodima organizacije Hjuman rajts voč.
Međunarodna organizacija za nadzor ljudskih prava navela je da je Gamadi osuđena zbog svojih tvitova, i aktivnosti na Jutjubu.
"Ono što je zapanjujuće u ovom slučaju jeste činjenica da su ti postovi potekli sa anonimnih naloga", rekla je Fakih iz Amnesti internešnala.
Dva naloga, koja su korišćena kao dokaz protiv Gamadi, imala su ukupno 10 pratilaca, dodala je ona.
"Nalazimo se u zaista mračnom periodu kada je riječ o slobodi izražavanja", rekla je.
"Sada postoji očajnička potreba da se kontroliše onlajn prostor, koji je ranije korišćen za organizovanje neslaganja protiv autoritarnih režima. Sada raspolažu alatima da to onemoguće".
Prevod: N.B.
Bonus video:
