Državna sahrana će biti organizovana u Vašingtonu za bivšeg američkog predsjednika Džimija Kartera 9. januara, objavio je sinoć aktuleni predsjednik SAD Džo Bajden.
Bajden je zbog smrti najstarijeg bivšeg predsjednika proglasio 9. januar za Dan žalosti u SAD i naredio da američke zastave budu spuštene na pola koplja 30 dana od nedjelje.
Bivši američki predsjednik Džimi Karter preminuo je sinoć u 101. godini u svom domu u južnoj Džordžiji, saopštila je njegova fondacija.
Demokrata Karter koji se povukao iz javnog života, bio je 39. predsjednik SAD koji je služio jedan mandat (1977-1981).
Bio je dobitnik Nobelove nagrade za mir 2002. godine, a od februara 2023. godine dobijao je kućnu palijativnu njegu.
Njegovo posljednje pojavljivanje u javnosti bilo je na sahrani supruge Rozalin u novembru 2023.
Karter je sa 52 godine položio zakletvu za predsjednika, 20. januara 1977. pobedivši Džeralda Forda na izborima 1976. godine. Otišao je sa mjesta predsjednika 20. januara 1981, poslije poraza na izborima 1980. od Ronalda Regana.
Bajden je prekinuo svoj porodični odmor na američkim Djevičanskim ostrvima i u izjavi podsjetio na Karterov život i nasljeđe, podsjećajući da je on bio njegov uzor i prijatelj.
Amerika i svijet su izgubili izuzetnog lidera smrću Kartera, rekao je Bajden.
On je dodao da je razgovarao sa djecom bivšeg predsjednika SAD i sa njima radi na organizaciji komemoracije u Vašingtonu. U obraćanju koje je trajalo oko deset minuta, Bajden je rekao da se sjeća Kartera kao humanitarnog radnika i državnika, nekog ko nije mogao da zamisli da prođe pored osobe u teškoćama, a da ne pokuša da joj pomogne.
"Predstavljao je najosnovnije ljudske vrijednosti koje nikad ne smijemo dozvoliti da nestanu".
Bajden je više puta hvalio Kartera zbog njegove "jednostavne čestitosti" i njegovih vrijednosti i rekao da će ga neki vidjeti kao čovjeka poštenja i poniznosti iz nekog prošlog vremena.
"Ne vjerujem da su to prošla vremena. Vidim čovjeka ne samo našeg vremena nego svih vremena", rekao je Bajden.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš pohvalio je Kartera za njegove značajne doprinose međunarodnom miru kroz Sporazume iz Kemp Dejvida, sporazumu o ograničenju strateškog oružja SALT Dva i sporazumima o Panamskom kanalu.
"Posvećenost predsjednika Kartera međunarodnom miru i ljudskim pravima je takođe bila izražena i kada je napustio predsjedništvo. On je igrao ključnu ulogu u medijaciji sukoba, nadzoru izbora, promovisanju demokratije, sprjećavanju i iskorjenjivanju bolesti. Ove i druge akcije su mu donijele Nobelovu nagradu za mir 2002. godine i pomogle unaprjeđenje rada Ujedinjenih nacija", saopštio je Gutereš.
Britanski kralj Čarls Treći i lideri širom svijeta su uputili saučešće i podijelili svoja razmišljanja o bivšem predsjedniku.
"Bio je vrijedni javni službenik, i posvetio je život promovisanju mira i ljudskih prava. Njegova posvećenost i poniznost služila je kao inspiracija mnogim i sjećam se rado njegove posjete Velikoj Britaniji 1977", rekao je kralj Čarls Treći.
Egipatski predsjednik Abdel Fatah el Sisi napisao je na mreži Iks da je Karterova značajna uloga u postizanju mirovnog sporazuma između Egipta i Izraela "ostati zapisana u analima istorije". Rekao je da će Karter biti zapamćen kao jedan od najistaknutijih lidera u službi čovječanstva.
Britanski premijer Kir Starmer ukazao je na mreži Iks poseban doprinos Kartera u pregovaranju Sporazuma iz Kemp Dejvida između Izraela i Egipta, kao i na njegov rad u Karter Centru.
"Motivisan snažnom vjerom i vrijednostima, predsjednik Karter ponovo je definisao postpredsjednički period izuzetnom posvećenošću društvenoj pravdi i ljudskim pravima u zemlji i van nje" napisao je Starmer.
Bivši predsjednik SAD Barak Obama i njegova supruga Mišel Obama rekli su da će Karterova voljena Maranata Baptistička crkva biti "malo tiša nedjeljama", ali su dodali da preminuli bivši predsjednik "nikad neće biti daleko, sahranjen pored Rozalin (supruge), a sjećanje na njega će pozivati da slušamo naše anđele".
Barak i Mišel Obama su naveli niz Karterovih dostignuća, ali posebno su istakli njegovu crkvenu nastavu nedjeljom, koju je obavljao veći dio svog odraslog života.
Karter je redovno predavao nedjeljom u Maranata Baptističkoj crkvi, u svom rodnom mjestu Plejns u jugozapadnoj Džordžiji, dok nije počeo slabije da se kreće. Ta njegova predavanja privlačila su posjetioce iz cijelog svijeta.
Bivši predsjednik SAD Bil Klinton i njegova supruga bivša državna sekretarka Hilari Klinton sjećaju se Kartera kao čovjeka koji je živio da bi služio drugima.
"Hilari i ja žalimo zbog smrti predsjednika Džimija Kartera i zahvalni smo za njegov dug i dobar život. Vođen svojom verom predsjednik Karter živio je da služi drugima do samog kraja", napisali su oni, nabrajajući brojna dostignuća Kartera i njegove proritete, kao što je zaštita prirodnih resursa, određivanje nacionalnog prioriteta za očuvanje energije, vraćanje Panamskog kanala Panami, osiguranje mira između Egipta i Irzaela, ukazujući da su i po odlasku sa dužnosti Karter i njegova supruga radili neumorno za "bolji i pošteniji svijet".
Bonus video:
