Dok Sjedinjene Države poručuju da bi prekid vatre u Pojasu Gaze trebalo da počne u nedjelju kako je planirano izraelski premijer Benjamin Netanjahu se našao u teškoj pozicji budući da se njegovi desničarski partneri u vladi protive sporazumu.
Izrael je juče odložio održavanje sjednice kabineta za ratifikaciju prekida vatre s Hamasom, optužujući ovu militantnu grupu za zastoj, mada su izraelski avioni nastavili da bombarduju Gazu.
Visoki zvaničnik Hamasa, Izat el-Rešik, izjavio je da grupa ostaje posvećena dogovoru o prekidu vatre, koji bi od nedjelje trebalo da okonča 15 mjeseci krvoprolića.
Američki državni sekretar Entoni Blinken kazao je juče da očekuje da prekid vatre počne u nedjelju uprkos potrebi da pregovarači u posljednjem trenutku riješe “preostale detalje”. Jedan izraelski zvaničnik kazao je za CNN da je sastanak kabineta za odobrenje sporazuma zakazan za danas.
Američki zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, izjavio je da je posljednje preostalo pitanje bilo u vezi s identitetima nekih zatvorenika čije oslobađanje Hamas traži.
Složeni sporazum o prekidu vatre postignut je u srijedu uz posredovanje Katara, Egipta i SAD, s ciljem da se zaustavi rat koji je započeo smrtonosnim napadima Hamasa na Izrael, tokom kojeg su izraelske snage usmrtile desetine hiljada Palestinaca i razorile Gazu.
Sporazum predviđa šestonedjeljni početni prekid vatre uz postepeno povlačenje izraelskih snaga iz Pojasa Gaze. Taoci koje je Hamas oteo biće oslobođeni u zamjenu za palestinske zatvorenike koji se nalaze u izraelskim zatvorima.
Dogovor, takođe, otvara put za značajan priliv humanitarne pomoći Gazi, gdje je većina stanovništva raseljena i suočava se s glađu, bolestima i hladnoćom. Redovi kamiona s pomoći čekaju u egipatskom pograničnom gradu El-Arišu da pređu granicu čim se ona otvori.
Mirovni sporazum mogao bi donijeti šire koristi na Bliskom istoku, od sprečavanja rata između Izraela i Irana do okončanja poremećaja u globalnoj trgovini izazvanih napadima Huta u Jemenu na brodove u Crvenom moru.
Izraelsko prihvatanje sporazuma neće biti zvanično dok ga ne odobri bezbjednosni kabinet i vlada, ističe Rojters.
Tvrda struja u Netanjahuovoj vladi i dalje pokušava da zaustavi sporazum, a partija ministra finansija Bezalela Smotriča postavila je uslov za ostanak u vladi, povratak borbenim akcijama nakon završetka prve faze primirja poslije 42 dana. U suprotnom, stranka je najavila povlačenje iz vladajuće koalicije.
"Zapanjujuće je da je premijer - mađioničar, majstor političke strategije - očigledno pogrešno procijenio situaciju", rekao je Aron David Miler
Ako Netanjahu prihvati taj uslov i informacija postane javna, sporazum bi mogao da se uruši prije nego što stupi na snagu, što bi izazvalo nezadovoljstvo dolazećeg američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je preuzeo zasluge za dogovor, navodi CNN.
Krajnje desničarski ministar policije Itamar Ben-Gvir takođe je zaprijetio da će napustiti vladu.
To bi značilo da bi Netanjahu izgubio većinu u Knesetu, izraelskom parlamentu. Međutim, to ne bi nužno dovelo do pada njegove vlade, jer je lider opozicije Jair Lapid iz stranke Ješ Atid izjavio da bi pružio premijeru privremenu podršku u parlamentu “na dogovoreni vremenski period”. To znači da bi Lapid imao političku moć nad Netanjahuuom, držeći njegovu vladu pod stalnim pritiskom, s mogućnošću da je sruši i izazove izbore kad god odluči.
“Zapanjujuće je da je premijer - mađioničar, majstor političke strategije - očigledno pogrešno procijenio situaciju”, rekao je za CNN Aron David Miler, iskusni američki pregovarač.
U Jerusalimu su pojedini Izraelci marširali ulicama noseći improvizovane kovčege u znak protesta protiv prekida vatre, blokirajući puteve i sukobljavajući se s policijom.
Sa druge strane Palestinci, koji su radosno dočekali objavu sporazuma, očajnički žele da bombardovanje prestane što prije.
“Gubimo domove svakog sata. Zahtijevamo da ova radost ne nestane, radost koja se pojavila na našim licima - nemojte je upropastiti odlaganjem primirja do nedjelje”, rekao je za Rojters stanovnik Gaze, Mahmud Abu Varde.
Dan nakon objave primirja bio je obilježen najintenzivnijim izraelskim bombardovanjem u posljednjih nekoliko mjeseci. Ministarstvo zdravlja u Gazi saopštilo je da je u posljednja 24 sata ubijena najmanje 81 osoba, a povređeno oko 188. Palestinska civilna hitna služba navodi da je najmanje 77 ljudi poginulo od trenutka objave prekida vatre.
Portparol izraelske vojske izjavio je da se izvještaji provjeravaju.
Izrael je pokrenuo kampanju u Gazi nakon što su 7. oktobra 2023. godine naoružani pripadnici Hamasa upali u izraelske zajednice blizu granice i ubili 1.200 vojnika i civila, a oteli preko 250 talaca, prema izraelskim podacima.
Ukoliko bude uspješno, primirje bi zaustavilo borbe koje su uništile veliki dio Gaze, usmrtile preko 46.000 ljudi i raselile većinu predratnog stanovništva od 2,3 miliona, prema podacima vlasti u Gazi.
Prva faza primirja predviđa oslobađanje 33 taoca od ukupno oko 98 koji se još uvijek nalaze u Gazi - živi ili mrtvi. Izrael bi oslobodio oko 1.000 palestinskih zatvorenika.
Bonus video:
