Nakon oštrih kritika koje je američki potpredsjednik Džej Di Vens uputio Evropi u jučerašnjem govoru na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, evropske zvaničnike je uznemirilo ono što vide kao njegov pokušaj da poveže američku bezbjednosnu podršku kontinentu sa komentarima o slobodi govora i demokratiji.
U obraćanju u Minhenu, od kojeg se uglavnom očekivalo da pojasni stav Bijele kuće prema ratu u Ukrajini i eventualnim mirovnim pregovorima, potpredsjednik SAD je kritikovao poništavanje nedavnih izbora u Rumuniji, procesuiranje demonstranta protiv abortusa u Velikoj Britaniji i isključivanje krajnje desničarskih i krajnje ljevičarskih njemačkih političara.
"Prijetnja koja me najviše zabrinjava u vezi s Evropom nije Rusija, nije Kina, nije nijedan spoljašnji akter," rekao je Vens. "Ono što me brine jeste prijetnja iznutra - udaljavanje Evrope od nekih od njenih najosnovnijih vrijednosti".
Govoreći nakon Vensa na istom forumu, njemački ministar odbrane Boris Pistorijus ocijenio je kritike kao "neprihvatljive" i dodao da nije imao izbora osim da odgovori. "Danas sam pripremio govor", rekao je Pistorijus. "Trebalo je da govorim o bezbjednosti u Evropi. Ali ne mogu da počnem onako kako sam prvobitno planirao… Ovu demokratiju je doveo u pitanje potpredsjednik SAD". "On upoređuje stanje u Evropi s onim što se dešava u autokratijama. To je neprihvatljivo", dodao je Pistorijus.
Kaja Kalas, evropska šefica diplomatije, rekla je da su je iznenadile Vensove "pridike". "Mislim da možemo sami da rješavamo svoja unutrašnja pitanja", izjavila je Kalas. Takođe, kazala je da je Vensov govor ostavio utisak da SAD "pokušavaju da započnu svađu" s Evropom. "Slušajući taj govor, stiče se utisak da pokušavaju da se svađaju sa nama, a mi ne želimo svađu sa našim prijateljima", rekla je Kalas. Dodala je da bi saveznici trebalo da se fokusiraju na veće prijetnje, poput ruske agresije na Ukrajinu.
Mnogi učesnici konferencije pratili su Vensov govor sa zaprepašćenjem. Gotovo da nije bilo aplauza dok je Vens predstavljao kontinent u kojem je demokratija ugrožena od strane otuđene elite. "Ako bježite od svojih birača, Amerika vam ne može pomoći", rekao je.
Govoreći nešto više od nedjelju uoči izbora u Njemačkoj, američki potpredsjednik rekao je da u evropskoj politici ne bi trebalo da bude "zaštitnih zidova". Mada nije eksplicitno pomenuo AfD, njegove riječi su pozdravili predstavnici te krajnje desničarske stranke, koja prema anketama zauzima drugo mjesto u izborima zakazanim za 23. februar. "Odličan govor!" napisala je Alis Vajdel, jedna od liderki AfD-a, na mreži X.
Vensov oštar napad uslijedio je nekoliko dana nakon što su evropski lideri bili zatečeni najavom Trampove administracije da će započeti bilateralne pregovore s Rusijom o okončanju rata u Ukrajini.
Potez predsjednika Donalda Trampa, koji je zaobišao evropske prijestonice, dodatno je pojačao zabrinutost da je poslijeratna bezbjednosna garancija koju pružaju SAD dovedena u pitanje pod novom administracijom.
Vens se juče u Minhenu sastao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, ali nijesu otkrili detalje razgovora.
Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok upozorila je na svaki pokušaj nametanja mirovnog sporazuma Ukrajini. "Lažni mir, sklopljen preko glava Ukrajinaca i Evropljana, ne bi donio ništa", rekla je.
Vens je, takođe, ponovio Trampov zahtjev da Evropa preuzme veću odgovornost za sopstvenu odbranu, kako bi Vašington mogao da se fokusira na druge regione, posebno Indo-Pacifik.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute podržao je Vensov stav, rekavši da je "apsolutno u pravu" kada je riječ o potrebi da Evropa "pojača" svoje napore u oblasti odbrane.
Neki zvaničnici su Vensov govor uporedili s obraćanjem Vladimira Putina na istom događaju 2007, kada je ruski predsjednik upozorio da širenje NATO-a može dovesti do sukoba s Moskvom.
"Držao nam je lekcije, ponizio nas", rekao je jedan visoki diplomata EU. "Atmosfera u sali bila je identična kao tokom Putinovog govora 2007… Bilo je skandalozno".
Bonus video:
