Šara: Osvetnička ubistva prijete jedinstvu Sirije

„Borbu smo vodili da zaštitimo potlačene i nećemo prihvatiti da se krv proliva nepravedno i bez kazne, čak ni među onima koji su nam najbliži,“ poručio je Šara

5139 pregleda 3 komentar(a)
Ahmed el Šara, Foto: Reuters
Ahmed el Šara, Foto: Reuters

Privremeni predsjednik Sirije Ahmed el Šara izjavio je da masovna ubistva pripadnika manjinske sekte svrgnutog predsjednika Bašara al-Asada predstavljaju prijetnju njegovoj misiji ujedinjenja zemlje i obećao da će kazniti odgovorne, uključujući i sopstvene saveznike ako bude potrebno, piše Rojters.

U prvom intervjuu za jednu svjetsku novinsku agenciju, održanom nakon što su stotine ljudi poginule tokom četvorodnevnih sukoba između alavitskih muslimana i novih sunitskih islamističkih vlasti Sirije, Šara je optužio proasadske grupe koje podržavaju stranci za izazivanje krvoprolića, ali je priznao da su uslijedila i osvetnička ubistva.

„Sirija je država zakona. Zakon će se primijeniti na sve,“ rekao je on za Rojters iz predsjedničke palate u Damasku, gdje je Asad boravio sve dok ga pobunjeničke snage nisu svrgnule 8. decembra, primoravši ga da pobjegne u Moskvu.

„Borbu smo vodili da zaštitimo potlačene i nećemo prihvatiti da se krv proliva nepravedno i bez kazne, čak ni među onima koji su nam najbliži,“ poručio je Šara.

U širokom intervjuu, Šara je rekao da njegova vlada nije imala nikakav kontakt sa Sjedinjenim Državama otkako je Donald Tramp preuzeo dužnost predsjednika. Ponovio je pozive Vašingtonu da ukine sankcije uvedene tokom Asadove ere.

Takođe je ostavio otvorenu mogućnost obnove odnosa sa Moskvom, koja je bila ključni Asadov saveznik tokom rata i sada nastoji da zadrži dvije velike vojne baze u Siriji.

Odbacio je kritike iz Izraela, koji je zauzeo teritorije na jugu Sirije nakon Asadovog svrgavanja. Najavio je i napore za rješavanje nesuglasica sa Kurdima, uključujući susret sa liderom kurdske grupe koju je dugo podržavao Vašington.

Dok je za izbijanje nasilja posljednjih dana optužio bivšu vojnu jedinicu lojalnu Asadovom bratu i neimenovanu stranu silu, priznao je da su „mnoge strane ušle na sirijsku obalu i da su se dogodila mnoga kršenja zakona“.

„To je postala prilika za osvetu“ zbog godina nagomilanih zamjerki, rekao je, ali je dodao da je situacija u velikoj mjeri stavljena pod kontrolu.

Šara je rekao da je 200 pripadnika bezbjednosnih snaga ubijeno u nemirima, ali je odbio da saopšti ukupan broj poginulih prije završetka istrage, koju će sprovesti nezavisni odbor najavljen u nedjelju, prije njegovog intervjua.

Sirijska opservatorija za ljudska prava, sa sjedištem u Velikoj Britaniji, objavila je da je do nedjelje uveče u osvetničkim napadima ubijeno čak 973 alavitskih civila, nakon borbi u kojima je stradalo više od 250 alavitskih boraca i preko 230 pripadnika sirijskih bezbjednosnih snaga.

'Steže mi se u grudima u ovoj palati'

Nakon godina provedenih na terenu kao vođa gerilskog pokreta koji se odvojio od Al Kaide, 42-godišnji sin arapskog nacionaliste bio je smiren i govorio gotovo šapatom tokom intervjua, koji je održan u ponoć u ponedjeljak, tokom svetog mjeseca Ramazana, kada se često poslovni sastanci vode kasno.

Njegova pratnja mladih, bradatih muškaraca činila se još nesnalažljivom u raskošnom sjedištu vlasti.

„Da budem iskren, steže mi se u grudima u ovoj palati. Zapanjen sam koliko je zla protiv društva izlazilo iz svakog njenog ugla,“ rekao je Šara.

Nemiri posljednjih dana, najsmrtonosniji od Asadovog svrgavanja, predstavljali su njegov najveći izazov u nastojanju da stekne međunarodnu legitimnost, u potpunosti ukine američke i zapadne sankcije i učvrsti vlast u zemlji podijeljenoj 14-godišnjim ratom.

Njegove snage su ušle u prijestonicu obećavajući vladavinu za sve zajednice Sirije – Sunite, Alavite, Druze, Hrišćane, Šiite, Kurde i Jermene – dok je nastojao da umiri domaće i strane strahove zbog svoje ekstremističke islamističke prošlosti.

Brzo je počeo da prima strane zvaničnike, a zajedno sa bliskim saradnicima, obišao je region tražeći podršku. Međutim, tri mjeseca nakon Asadovog svrgavanja, početna euforija ustupila je mjesto zabrinutosti zbog ogromnih izazova kod kuće.

Ekonomija je u ruševinama, veliki dijelovi zemlje, uključujući naftom bogati sjeveroistok, i dalje su van državne kontrole, a Izrael sve češće koristi prijeteći ton, podržan vazdušnim napadima i vojnim upadima.

Šara je priznao da bi nasilje moglo da ugrozi njegov pokušaj ujedinjenja zemlje.

„To će imati uticaj na ovaj put,“ rekao je, ali je obećao da će „ispraviti situaciju koliko god možemo“.

Kako bi to postigao, Šara je osnovao nezavisni odbor – prvi organ koji je formirao i u kojem su zastupljeni Alaviti – kako bi istražio ubistva u roku od 30 dana i priveo počinioce pravdi.

Drugi odbor formiran je „radi očuvanja građanskog mira i pomirenja, jer krv rađa još više krvi,“ dodao je.

Šara je odbio da odgovori na pitanje da li su strani džihadistički borci i druge islamističke frakcije, kao i njegove bezbjednosne snage, učestvovali u masovnim ubistvima, rekavši da su to pitanja za istragu.

Sirijci su na društvenim mrežama dijelili šokantne snimke egzekucija, od kojih je Rojters potvrdio autentičnost nekih, uključujući video koji prikazuje najmanje 20 mrtvih muškaraca u jednom gradu. Šara je rekao da će istražna komisija ispitati snimke.

Ubistva su uzdrmala priobalne gradove Sirije, poput Latakije, Banijasa i Džable, primoravši hiljade Alavita da pobjegnu u planinska sela ili pređu granicu u Liban.

Šaraa je izjavio da su bezbjednost i ekonomski prosperitet direktno povezani sa ukidanjem američkih sankcija uvedenih protiv Asada.

„Ne možemo uspostaviti sigurnost u zemlji dok su sankcije i dalje na snazi protiv nas.“

Međutim, do sada nije bilo direktnog kontakta sa Trampovom administracijom, koja ostaje skeptična zbog Šaraove bivše povezanosti sa Al Kaidom.

U međuvremenu, pregovori sa Moskvom o njenom vojnom prisustvu u Siriji su u toku. Šara je rekao da Damask i Moskva preispituju sve prethodne sporazume, ali da još nije bilo vremena za detalje.

Odbio je da potvrdi da li je tražio od Moskve da izruči Asada.

Odnosi sa Rusijom su toliko ključni da „smo tolerisali rusko bombardovanje i nismo ih direktno napadali kako bismo ostavili prostor za sastanke i dijalog poslije oslobođenja,“ rekao je.

Bonus video: