Diler fentanila iz Los Anđelesa stoji po strani, pažljivo posmatrajući kako operativac meksičkog narko-kartela priprema svoju najnoviju pošiljku. Sintetički opioidni narkotik je umotan u foliju, zapečaćen u plastiku, a zatim ubačen u rezervoar goriva neupadljivog automobila kojim će biti prokrijumčaren.
Džej, što nije njegovo pravo ime, ranije je prešao iz SAD-a do ove kuće kojom upravlja meksički kartel. Kuća izgleda kao i svaka druga u ovom kvartu. Naređeno nam je da brzo uđemo, a za nama se zatvara gvozdena kapija. Ovdje ne proizvode drogu, ali su i dalje oprezni da ne privuku pažnju. Ljudi govore tihim glasovima i rade brzo.
Njihov smrtonosni posao postao je središte globalnog ekonomskog sukoba. Bijela kuća koristi krijumčarenje fentanila preko granice SAD-a kao ključni argument za povećanje tarifa prema drugim zemljama. Američki predsjednik Donald Tramp takođe je obećao da će "povesti rat" protiv narko-kartela.
BBC je dobio rijedak uvid u operaciju kartela duž granice i njihova ekipa je otputovala u SAD da bi se sastala s njihovim krajnjim kupcima i provjerila da li međunarodni sukob ikako utiče na ilegalni tok narkotika.
Ljudi koje srijećemo u kući su obični vojnici poznatog kartela. Dvojica koja utovaruju u automobil priznaju da ponekad osjećaju grižu savjesti. Ali kada pitam čovjeka koji pakuje drogu u rezervoar za gorivo da li osjeća krivicu zbog smrti koje izazivaju tablete, on se podrugljivo smješka.
„Imamo i mi porodice, naravno da osjećamo krivicu. Ali ako ja prestanem, to će se i dalje nastaviti. Nije to moj problem“, kaže mi slegnuvši ramenima.
Muškarci drže lica pokrivena dok skidaju zadnje sjedište automobila kako bi došli do rezervoara, pazeći da ne prospu gorivo. Miris benzina u automobilu mogao bi upozoriti carinske službenike s druge strane granice da je rezervoar bio otvaran.
Svijetlozelene pilule, njih 5.000, označene slovom M, pažljivo upakovane, samo djelić onoga što Džej kaže da proda svake sedmice u Los Anđelesu i širom sjeverozapada SAD-a.
"Trudim se da nabavim 100.000 pilula svake sedmice", tiho mi priča diler. "Ne šaljem ih u jednom vozilu. Trudim se da ih rasporedim u različite automobile. Na taj način smanjujem rizik da izgubim sve pilule."
Kao odgovor na neprihvatljiv priliv ilegalnih droga i imigranata u SAD, predsjednik Tramp je uveo tarifu od 25% na svu robu iz Meksika. Dio tih tarifa kasnije je odložen do 2. aprila.
Borba protiv trgovine fentanilom jedan je od glavnih ciljeva Trampove administracije, ali Džej ne vjeruje u njegov uspjeh.
"Prošli put kada je bio na vlasti, pokušao je isto, i ništa se nije promijenilo. Uvijek će postojati potražnja. A gdje je najveća potražnja? U Sjedinjenim Državama, sreća za nas. Mi smo ovdje, na granici", kaže Džej s osmijehom.
Toliko droge ulazi u SAD, većinom iz Meksika, da je, prema Džejevim riječima, cijena po kojoj prodaje fentanil u Los Anđelesu pala s oko 5 ili 6 dolara po piluli prošle godine na samo 1,50 dolara danas.
Meksička policija kaže da su se karteli masovno prebacili na fentanil koji je 50 puta jači od heroina, jer je, za razliku od drugih opijata koji se prave od maka, potpuno sintetičan i daleko lakši za proizvodnju i transport.
Fentanilova snaga i zavisnost koju izaziva ostavili su dubok ožiljak na američkom društvu: predoziranja drogom odnose više života u SAD-u nego vatreno oružje ili saobraćajne nesreće.
Broj smrtnih slučajeva počeo je da opada, dijelom zahvaljujući široj dostupnosti naloksona lijeka koji poništava efekte opioida. Ali najnovije brojke su i dalje alarmantne: 87.000 smrtnih slučajeva zbog predoziranja (uglavnom opioidima) od oktobra 2023. do septembra 2024, što je pad u odnosu na 114.000 godinu ranije.
Kako bi izbjegla kaznene tarife iz Bijele kuće, meksička predsjednica Klaudija Šejnbaum obećala je da će poslati 10.000 pripadnika Nacionalne garde na granicu. Vlada je od oktobra uhapsila više od 900 osoba u Sinaloi, velikom centru trgovine drogom. U decembru, Meksiko je objavio svoju najveću zapljenu fentanila u istoriji: više od tone pilula. Zapravo, zemlja je zaplijenila više fentanila u posljednjih pet mjeseci nego u prethodnoj godini.
Meksiko je takođe otežao uvoz ključnog sastojka fentanila iz Kine, što je primoralo kartele da smanje jačinu svake pilule, čineći ih manje smrtonosnim.
Krajem februara, 29 visokih članova narko-kartela predato je SAD-u, uključujući pripadnike pet od šest meksičkih kriminalnih sindikata koje je administracija predsjednika Trampa nedavno označila kao terorističke organizacije.
Predsjednica Šeinbaum je takođe dozvolila CIA-i da poveća operacije nadzora dronovima nad meksičkom teritorijom u potrazi za laboratorijama fentanila, nakon što su mediji otkrili tajne misije.
Džej je svjestan opasnosti svog posla, kako po sebe, tako i po svoje kupce, ali ga to ne brine.
"Uvijek pokušavaju da krive nas, da mi trujemo američke građane. Ali oni su najveći korisnici", kaže hladnokrvno.
Karteli najčešće koriste američke državljane za krijumčarenje droge preko granice, jer imaju manju vjerovatnoću da ih zaustavi američka carina. Vozač, koji se predstavlja kao Čarli, ima američki pasoš. I on je ravnodušan prema patnji koju izaziva epidemija fentanila.
"Treba mi novac", kaže. Na pitanje koliko je puta prevozio drogu, odgovara: "Previše." (Kasnije sam saznao da je 5.000 pilula u rezervoaru prošlo granicu bez problema.)
Predsjednica Šejnbaum nedavno je istakla da je američka kriza s fentanilom počela legalnim, ali "neodgovornim odobrenjem" lijekova protiv bolova, poput oksikontina, još krajem 1990-ih. "Američka vlada mora preuzeti odgovornost za opioidnu krizu koja je odnijela toliko života", rekla je.
S druge strane granice, Derek Malc, privremeni šef DEA-e, obećava agresivne operacije protiv kartela. Ali priznaje da samo ciljanje kartela neće riješiti problem: "Imamo ozbiljan problem s potražnjom u Americi."
Malc kaže da samo ciljanje na kartelne organizacije neće riješiti krizu opijata.
"Karteli su loši ljudi," kaže on. "Oni su transnacionalni kriminalci. Oni su narkoteroristi. Međutim, postoji veliki problem sa potražnjom u Americi, moramo se baviti razlogom zašto naša populacija pribegava drogi kao pomoći."
Za poslednjih šest godina, broj je 2.931. Ona prelazi stranice, a taj broj, napisan crvenom, oživljava u sećanjima na ljude koje je spasila i one koje je izgubila.
Počinje da nabraja: "Muškarac u šezdesetim... muškarac u tridesetim... žena u tridesetim, vrlo mršava, bez kose." Pored svakog imena u ovom spisku žrtava fentanila, nalazi se broj doza Naloksona, prodavanog pod imenom Narkan, koji je koristila kako bi pokušala da oživi ljude.
Gospođa Pičardo, koja vodi centar za pomoć pod nazivom "Sunshine House", vodi šta ona naziva "zonu bez osuđivanja". Ona se zgražava nad terminima poput "narkoman", "džanki" ili "zombi", koji su korišćeni za opisivanje ljudi iz njenog komšiluka. Umjesto toga, ona sve naziva "sunčanim".
Nekih se ne sjeća, a druge nikada neće zaboraviti.
"Pogledajte ovog, sedam godina, dve doze Narkana," ukazuje ona. Gospođa Pičardo je pozvana u kuću komšije gde je žena držala u rukama dijete koje je postalo plavo. Gospođa Pičardo je ušla i dijete je bilo položeno na pod, ali dok je ulazila, otac djeteta je potrčao uz stepenice noseći torbu. "Pomislila sam, da je to moje dijete, trčala bih da pomognem," seća se ona.
Prvo je pomislila da bi to mogla biti epilepsija, ali je primijetila drogu i plastične kese na stolu. Otac djeteta je bio diler; sedmogodišnje dijete je bilo otrovano iz njegovih zaliha i došlo je do predoziranja. "Bila sam bijesna," kaže ona.
Te dvije doze Narkana bile su dovoljne da spasu život djeteta.
Na drugoj stranici, žena, šest meseci trudna, dve doze Narkana. I ona je preživjela.
U Kensingtonu, droga je jeftina i lako dostupna, a ljudi uzimaju drogu na otvorenom. Dok šeta komšilukom, gospođa Pičardo nalazi ljude onesviješćene na trotoaru, ženu u stuporu sa spuštenim pantalonama, muškarca ležeći pored metro ulaza, još jednog muškarca u invalidskim kolicima, sa zatvorenim očima i novcem u rukama.
On, kao sve veći broj korisnika opijata, ima amputiranu nogu. Novi lijek na ulici, veterinarski sedativ Ksilazin, meša se sa fentanilom. To izaziva otvorene rane koje se inficiraju. U nekim mjestima vazduh je zagušljiv.
Džon Vajt ima 56 godina, a 40 godina je u borbi sa zavisnošću. U “Sunshine House”, gospođa Pičardo mu servira činiju domaće supе.
"Cijelog života sam u ovom gradu," kaže on. "Epidemija fentanila i opijata je najgora koju sam ikada video. Fentanil te zarazi tako da moraš da uzmeš još. Zato ga stavljaju u sve."
Gospodin Vajt je pretrpio predoziranje fentanilom nakon što je pušio džoint pomiješan sa drogom: on se dodaje u sve vrste ilegalnih droga, uključujući heroin, kokain i marihuanu.
Gospođa Pičardo ne vidi mnogo nade da će, čak i ako se trgovina fentanilom prekine iz Meksika, to poboljšati živote ljudi u Kensingtonu.
"Problem sa ratom protiv droge je, nije uspjelo tada, i ne verujem da će uspjeti sada," objašnjava ona.
Kada se snabdijevanje jednom drogom presječe, druga je zamijeni, kaže ona. "Nekada je bio heroin, sada više nema. Sada je fentanil. Kada više ne bude fentanila, biće Ksilazin. Tako da će pronaći način da ljudi ostanu zavisni, da bi mogli da prave novac od njih, od patnje ljudi," kaže gospođa Pičardo.
Direktno iz “Sunshine House”, mlada žena je pronađena srušena na trotoaru, Gospođa Pičardo brzo stupa na scenu, sa svojim medicinskim kompletom, još jednom primenjujući Nalokson. Žena je na kraju preživljela.
U Kensingtonu, najvećem otvorenom narko-tržištu na istočnoj obali SAD-a, Rozalind Pičardo već šest godina vodi misiju spašavanja. Njena sveska preplavljena je imenima onih koje je oživjela naloksonom.
Dok spasava još jedan život, dodaje novi broj na posljednju stranicu svoje pohabane Biblije.
Bonus video:
