Moskva je Vašingtonu predstavila popis zahtjeva za dogovor o okončanju rata protiv Ukrajine i resetovanju odnosa sa Sjedinjenim Državama, potvrdile su za Rojters dvije osobe upoznate s tom temom.
Nije jasno što je Moskva uključila na svoj popis niti da li je spremna uključiti se u mirovne pregovore s Kijevom prije prihvatanja zahtjeva, navodi agencija.
Ruski i američki zvaničnici su razgovarali o uslovima uživo a i tokom virtuelnih razgovora posljednje tri sedmice, rekli su izvori.
Zahtjeve Kremlja su opisali kao široke i slične zahtjevima koje je prethodno iznosio Ukrajini, SAD-u i NATO-u.
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u srijedu da američki zvaničnici odlaze u Rusiju na razgovore o američko-ukrajinskom sporazumu o 30-dnevnom primirju i putu prema mirovnim pregovorima.
Raniji ruski uslovi su uključivali nečlanstvo Kijeva u NATO-u, sporazum da se ne raspoređuju strane trupe u Ukrajini i međunarodno priznanje tvrdnje predsjednika Vladimira Putina da Krim i četiri pokrajine pripadaju Rusiji.
Rusija je posljednjih godina zahtijevala od SAD-a i NATO-a da se pozabave onim što je nazvala "korijenskim uzrocima" rata, uključujući širenje NATO-a prema istoku.
Tramp čeka Putinov odgovor o tome da li će pristati na 30-dnevno primirje za koje je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u utorak rekao da će ih prihvatiti kao prvi korak prema mirovnim pregovorima.
Putinova predanost mogućem sporazumu o prekidu vatre još je neizvjesna, a detalji tek treba da se finaliziraju.
Neki američki zvaničnici, zakonodavci i stručnjaci strahuju da bi Putin, bivši pripadnik KGB-a, iskoristio primirje kako bi intenzivirao, kako kažu, pokušaj podjele SAD-a, Ukrajine i Evrope i potkopao sve pregovore, podsjeća Rojters.
Ruska ambasada u Vašingtonu i Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
U Kijevu je ukrajinski predsjednik Zelenski pozdravio ovosedmični sastanak u Saudijskoj Arabiji između američkih i ukrajinskih zvaničnika kao konstruktivan i rekao da bi se potencijalni 30-dnevni prekid vatre s Rusijom mogao da se iskoristi za izradu šireg mirovnog sporazuma.
Moskva je postavila mnoge od sličnih zahtjeva tokom posljednje dvije decenije, a neki su ušli i u službene pregovore s SAD-om i Evropom.
Ranije je Moskva o njima razgovarala sa Bajdenovom administracijom na nizu sastanaka krajem 2021. i početkom 2022., dok su desetine hiljada ruskih vojnika na ukrajinskoj granici čekali naredbu za invaziju.
Uključivali su zahtjeve koji bi ograničili vojne operacije SAD-a i NATO-a od istočne Evrope do centralne Azije.
Iako je odbacila neke od uslova, Bajdenova administracija nastojala je da spriječi invaziju sarađujući sa Rusijom oko nekoliko njih, prema dokumentima američke vlade koje su pregledali Rojters i više bivših američkih zvaničnika. Napor je propao i Rusija je napala 24. februaru 2022.
Američki i ruski zvaničnici su posljednjih sedmica rekli da bi nacrt sporazuma o kojem su Vašington, Kijev i Moskva raspravljali u Istanbulu 2022. mogao biti polazište za mirovne pregovore.
U tim razgovorima Rusija je zahtijevala da Ukrajina odustane od svojih NATO ambicija i prihvati trajni status bez nuklearnog oružja. Takođe, zahtijevala je veto na akcije zemalja koje žele pomoći Ukrajini u slučaju rata.
Trampova administracija nije objasnila kako pristupa pregovorima s Moskvom.
Dvije strane, podsjeća Rojters, vode dva odvojena razgovora - jedan o ponovnom postavljanju američko-ruskih odnosa, a drugi o mirovnom sporazumu u Ukrajini.
Bonus video:
