Američki predsjednik Donald Tramp i ruski predsjednik Vladimir Putin trebali bi 18. marta telefonski razgovarati o potencijalno ključnom koraku prema zaustavljanju rata u Ukrajini, nakon tri godine ruske invazije.
Obje strane izrazile su optimizam u vezi s nedavnim razgovorima Vašingtona i Moskve, ali su se složile da bi samo poziv na najvišem nivou mogao riješiti najteže nedoumice u 30-dnevnom primirju.
Ukrajina je pristala na prekid vatre, ali i Kijev i evropske prijestonice su skeptični da Putin možda odugovlači i pitaju se je li Tramp spreman upotrijebiti uticaj protiv lidera s kojim, čini se, namjerava obnoviti veze.
"Imaćemo vrlo važan poziv", rekao je Tramp 17. marta novinarima, dodavši: "Dolazimo do vrlo ključne faze."
Tramp je kasnije na svojoj mreži Truth Social rekao da su "mnogi elementi konačnog sporazuma dogovoreni, ali mnogo toga ostaje".
"S nestrpljenjem iščekujem razgovor s predsjednikom Putinom", rekao je.
Putin je prošle sedmice rekao da se slaže s idejom o prekidu vatre, ali je upozorio da ima "ozbiljna pitanja" o tome kako će se ona sprovesti, o kojima želi razgovarati s Trampom.
Budući da je Moskva okupirala dijelove južne i istočne Ukrajine, američki su zvaničnici jasno dali do znanja da bi Ukrajina vjerovatno morala ustupiti teritoriju u bilo kojem dogovoru.
Za Ukrajinu je mnogo toga u igri, uključujući njen teritorijalni integritet.
"Važno je da predsjednik Tramp ostane pri svom stavu i insistira na čistom prekidu vatre. A ako Rusi to ne učine, mora biti spreman da sprovede obećanja koja je dao o povećanju pritiska na Moskvu", rekao je Džon Hardi, zamjenik direktora Ruskog programa u Fondaciji za odbranu demokratija, za RSE.
Ukrajina je 11. marta prihvatila Trampov predlog za 30-dnevni, bezuslovni prekid vatre.
Na konferenciji za novinare u Moskvi tri dana kasnije, ruski lider je rekao da, iako načelno prihvata predlog američkog predsjednika, želi da se određena pitanja riješe prije nego što pristane na bilo kakav dogovor.
Putin je rekao da je zabrinut da bi Ukrajina mogla iskoristiti pauzu u borbama za mobilizaciju, obuku i ponovno naoružavanje u trenutku kada njegove snage imaju prednost na bojnom polju.
Takođe je postavio pitanje kako će se više od 1.000 kilometara dug front pratiti tokom prekida vatre i želio je da mirovni pregovori uzmu u obzir "stvarnost na terenu", odnosno rusku kontrolu nad ukrajinskom teritorijom.
Stručnjaci već neko vrijeme upozoravaju da je Putin zainteresovan samo za okončanje rata pod svojim uslovima, uključujući potpuno zauzimanje četiri ukrajinske teritorije koje Rusija tvrdi da je anektirala 2022. godine, razoružavanje Kijeva i držanje zemlje van NATO-a.
Govoreći na godišnjoj geopolitičkoj konferenciji u Nju Delhiju 18. marta, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha izjavio je da Ukrajina vjeruje da može "postići dugotrajan, pravedan mir" uz Trampovo vođstvo i da čeka "bezuslovno da" za prekid vatre od Rusije.
"Naš pristup: Sada je vrijeme za diplomatiju, za snažnu diplomatiju", rekao je Sibiha.
Tramp je postavio okončanje rata što je prije moguće kao glavni prioritet svoje administracije, a s obzirom na to da su Moskva i Kijev daleko od svojih zahtjeva, neki se boje da bi Tramp mogao izvršiti pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da napravi više kompromisa nego Putin.
Prije početka pregovora o prekidu vatre, američki predsjednik je rekao da se protivi članstvu Ukrajine u NATO-u i da će Kijev morati odustati od teritorija - što je naizgled ustupanje Putinu na dva ključna zahtjeva - iako Tramp nije pristao na njih kao preduslov za dogovor o prekidu vatre.
Ruski lider vjeruje da pobjeđuje u ratu i da je vrijeme na njegovoj strani, pa će nastojati odugovlačiti pregovore o prekidu vatre umjesto da predlog odmah odbaci kako ne bi iritirao Trampa, kažu stručnjaci.
Ipak, Tramp je izrazio optimizam u vezi s predstojećim pozivom, rekavši novinarima kasno 16. marta da je "mnogo posla obavljeno tokom vikenda" kako bi se postigao prekid vatre.
Tramp je poslao svog specijalnog izaslanika, Stiva Vitkofa, u Moskvu da se sastane s Putinom prošle sedmice u pripremi za poziv 18. marta.
Tramp je rekao da će s Putinom razgovarati o "zemlji" i "elektranama", pri čemu se ovo posljednje možda odnosi na najveću evropsku nuklearnu elektranu koju Rusija kontroliše u Ukrajini.
"Mislim da smo već mnogo toga raspravili s obje strane, Ukrajinom i Rusijom. Već razgovaramo o tome, dijeleći određenu imovinu", rekao je Tramp.
"Mislim da imamo vrlo dobru šansu" da okončamo rat, rekao je.
Džon Herbst, bivši ambasador u Ukrajini od 2003-06 i analitičar u Atlantskom vijeću, rekao je za RSE da retorika koja dolazi iz Kremlja ne odgovara optimističnom pogledu iz Bijele kuće.
Rusija nije dala nikakve znakove da je spremna na ustupke, rekao je Herbst.
Rusija je u ofanzivi u istočnoj Ukrajini od kraja 2023. godine - nakon neuspjele ukrajinske kontraofanzive - uprkos velikim gubicima u ljudstvu i materijalu.
S obzirom na značajnu prednost Rusije u ljudstvu, neki vojni stručnjaci kažu da ne vide put za Ukrajinu da povrati svoju teritoriju.
Bonus video:
