Američki predsjednik Donald Tramp i ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarali su u utorak telefonom o ratu u Ukrajini. U Vašingtonu su se nadali da će taj poziv uvjeriti Moskvu da prihvati 30-dnevni prekid vatre i krene ka trajnom mirovnom sporazumu, prenosi Rojters.
Obje strane su potvrdile da su razgovori, koji su počeli u 10 sati po istočnoameričkom vremenu završeni.
Šef osoblja Bijele kuće, Dan Skavino, ranije je izjavio da je razgovor "dobro tekao".
Kiril Dmitrijev, Putinov izaslanik, rekao je da je pod vođstvom Trampa i Putina svijet postao mnogo sigurnije mjesto.
Ruski predsjednik Vladimir Putin pristao je na prijedlog američkog predsjednika Donalda Trampa da Rusija i Ukrajina prestanu da gađaju energetsku infrastrukturu jedna drugoj na period od 30 dana i izdao odgovarajuće naređenje ruskoj vojsci, saopštio je Kremlj.
Ukrajina je već pristala na prekid vatre, koji su predložile Sjedinjene Američke Države, u najvećem sukobu u Evropi od Drugog svjetskog rata, u kojem je stotine hiljada ljudi ubijeno ili ranjeno, milioni raseljeni, a gradovi sravnjeni sa zemljom.
Putin, čije su snage izvršile invaziju na Ukrajinu u februaru 2022, prošle sedmice je izjavio da načelno podržava prijedlog Vašingtona za primirje, ali da će njegove trupe nastaviti borbe dok se ne razrade nekoliko ključnih uslova, piše Rojters.
Tramp takođe želi osigurati napredak ka dugoročnom mirovnom planu, koji bi, kako je nagovijestio, mogao uključivati teritorijalne ustupke Kijeva i kontrolu nad ukrajinskom nuklearnom elektranom Zaporožje.
Portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, rekao je prije razgovora da će Tramp i Putin raspravljati o rješavanju sukoba u Ukrajini i normalizaciji odnosa između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, te da će razgovarati „koliko god budu smatrali potrebnim“.
Peskov je dodao da već postoji „određeno razumijevanje“ između dvojice lidera, zasnovano na telefonskom razgovoru koji su održali 12. februara i naknadnim kontaktima na visokom nivou između dvije zemlje.
Rusija i Ukrajina razmjeniće sjutra po 175 ratnih zarobljenika sa obje strane, izjavio je Putin.
"Putin je najavio da će 19. marta ruska i ukrajinska strana razmijeniti po 175 zatvorenika", navodi se u saopštenju Kremlja.
ZELENSKI: SUVERENITET NIJE PREDMET PREGOVORA
Trampove promjene u američkoj politici i njegovi pokušaji približavanja Putinu od povratka u Bijelu kuću u januaru izazvali su zabrinutost među tradicionalnim američkim saveznicima.
Ukrajina i njeni zapadni saveznici već dugo opisuju rusku invaziju kao imperijalistički pokušaj otimanja teritorije, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio Putina da namjerno odugovlači rat.
Zelenski, koji je u utorak stigao u Finsku kako bi razgovarao o podršci te NATO države Ukrajini, poručio je da suverenitet Ukrajine nije predmet pregovora i da Rusija mora predati okupirane teritorije. On smatra da se ruske ambicije neće zaustaviti na Ukrajini ako joj se dopusti da zadrži osvojene teritorije.
Predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, upozorila je u utorak da je Rusija masovno proširila kapacitet svoje vojne industrije u pripremi za „buduće sukobe s evropskim demokratijama“.
Britanski premijer Kir Starmer razgovarao je s Trampom kasno u ponedjeljak, a njegov portparol je saopštio da je Starmer "ponovio da svi moraju raditi zajedno kako bi Ukrajinu doveli u najjaču moguću poziciju za postizanje pravednog i trajnog mira".
Rusija je anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine i kontroliše veći dio četiri istočne ukrajinske regije nakon invazije u februaru 2022. Trenutno kontroliše oko petinu ukrajinske teritorije.
Putin tvrdi da je poslao trupe u Ukrajinu jer je širenje NATO-a ugrozilo bezbjednost Rusije. Takođe je zahtijevao da Ukrajina odustane od namjere pridruživanja toj vojnoj alijansi.
Putin je naglasio da Rusija mora zadržati kontrolu nad okupiranim ukrajinskim teritorijama, da bi zapadne sankcije trebale biti ublažene, te da Kijev mora održati predsjedničke izbore. Zelenski, koji je izabran 2019. godine, vlada pod vojnim zakonom koji je donio zbog rata.
Bonus video:
