Koalicija porodica talaca i demonstranata protiv poteza izraelskog premijera Benjamina Netanjahua protiv pravosuđa i djelova bezbjednosnog establišmenta ponovo se okuplja nakon što se rat ove sedmice vratio u Gazu.
Odluka premijera da nastavi rat i bombarduje palestinsku enklavu, dok je još 59 talaca (za oko 24 se vjeruje da su još živi) i dalje zarobljeno u Gazi, dodatno je rasplamsala bijes demonstranata, koji optužuju vladu da nastavlja rat iz političkih razloga.
Desetine hiljada ljudi demonstriralo je u utorak uveče, a novi protesti su održavni i juče, nakon što je Netanjahu tokom vikenda objavio da je izgubio povjerenje u Ronena Bara, šefa Šin Beta, izraelske unutrašnje obavještajne službe, i da je odlučio da ga smijeni.
“Ovo više nije rat koji se vodi zbog nečeg važnog, već isključivo zbog opstanka ove vlade, opstanka Benjamina Netanjahua”, izjavio je za Rojters Koren Ofer, demonstrant u Jerusalimu.
Protestne grupe uključuju Forum odbrambeni štit, koji okuplja bivše vojne i bezbjednosne zvaničnike, i Pokret za kvalitetnu vlast u Izraelu, antikorupcijsku grupu koja je bila aktivna tokom žestoke borbe 2023. godine protiv ograničavanja ovlašćenja Vrhovnog suda, kao i porodice talaca u Gazi.
Trenutni protesti podsjećaju na velike demonstracije koje su izbile 2023. godine, prije napada Hamasa 7. oktobra koji su pokrenuli rat u Gazi, kada je Netanjahu pokušao da smijeni tadašnjeg ministra odbrane Joava Galanta zbog njegovog protivljenja planiranoj reformi pravosuđa.
Ovo odražava uvjerenje Netanjahuovih kritičara da šestostruki premijer predstavlja opasnost za izraelsku demokratiju, piše Rojters.
“Ova vlada ne staje na crveno svjetlo”, objavio je Jair Lapid, bivši premijer i lider centrističke opozicione stranke Ješ Atid, na društvenoj mreži Iks. “Dosta! Pozivam vas sve - ovo je naš trenutak, naša budućnost. Izađite na ulice”.
Dok njegova desničarska koalicija ostaje stabilna, Netanjahu je uspio da prkosi protestima i odbaci pozive za nove izbore. Ankete sugerišu da bi izgubio izbore zbog trajnog nezadovoljstva javnosti neuspjesima koji su omogućili Hamasu da 7. oktobra 2023. napadne južne izraelske zajednice, u najgoroj bezbjednosnoj katastrofi Izraela.
Objava ekstremnog desničara Itamara Ben Gvira u utorak da će se vratiti u vladu, nakon što ju je napustio zbog sporazuma o prekidu vatre potpisanog u januaru, dodatno je učvrstila političku podršku vladi od strane nacionalističko-religioznog tabora, čija je podrška ključna.
Kritičari Netanjahua su njegovu odluku da smijeni šefa Šin Beta doživjeli kao udarac ključnoj državnoj instituciji, nanijet iz političkih razloga povezanih sa ulogom Šin Beta u istragama optužbi za korupciju protiv saradnika u Netanjahuovom kabinetu.
Netanjahu tvrdi da su optužbe politički motivisan napad na njega. On je rekao da je odluku o Baru donio jer odavno nema povjerenje u njega kao šefa bezbjednosti.
Beni Ganc, lider najveće centrističke opozicione stranke, rekao je da Netanjahuova odluka o smjeni Bara predstavlja “direktno ugrožavanje državne bezbjednosti i rasturanje političkog jedinstva u Izraelu iz političkih i ličnih razloga”.
Netanjahu se suočava s dugotrajnim sudskim procesom zbog optužbi za korupciju, koje negira. Kritičari i politički protivnici ga redovno optužuju da koristi bezbjednosnu situaciju kao način da izbjegne pravne probleme.
Izraelska vojska je juče saopštila da su njene snage nastavile kopnene operacije u centralnom i južnom Pojasu Gaze, dok su vazdušni napadi drugog dana ubili najmanje 20 Palestinaca, prema lokalnim zdravstvenim radnicima.
Do nastavka kopnenih operacija došlo je dan nakon što je u vazdušnim napadima ubijeno više od 400 Palestinaca, u jednoj od najsmrtonosnijih epizoda od početka sukoba.
Ujedinjene nacije su saopštile da je juče u izraelskom vazdušnom napadu ubijen strani član osoblja i ranjeno pet radnika na lokaciji sjedišta UN-a u centru grada Gaza. Međutim, Izrael je to negirao, navodeći da je gađao lokaciju Hamasa, gdje je otkrio pripreme za ispaljivanje projektila na izraelsku teritoriju.
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš pozvao je na potpunu istragu i osudio sve napade na osoblje UN-a. On je naveo da je ovaj napad povećao broj ubijenih kolega iz UN-a u Gazi na najmanje 280 od 7. oktobra 2023. godine.
Izrael i Hamas optužuju jedni druge za kršenje primirja koje je započelo sredinom januara i pružilo kratak predah za 2,3 miliona stanovnika Gaze nakon 17 mjeseci rata, koji je enklavu pretvorio u ruševine i natjerao većinu stanovništva da se više puta raseli.
Ankete u Izraelu pokazuju da većina građana želi kraj rata i povratak talaca.
Međutim, osnažen povratkom Ben Gvira, ne postoje naznake da bi protesti mogli predstavljati neposrednu prijetnju Netanjahuovoj vladi, niti da će dostići razmjere demonstracija koje su ga 2023. godine primorale da povuče odluku o smjeni Galanta, navodi se u Rojtersovoj analizi.
Iako i dalje zaostaje u anketama, Netanjahuova pozicija se postepeno učvrstila tokom rata. Bar za sada, izgleda da uživa podršku administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, koja je bila konsultovana prije izraelskih udara.
Neke porodice talaca podržale su nastavak rata. Radikalna grupa Tivka saopštila je u utorak da je jedini način da se svi taoci vrate potpuna blokada Gaze - isključivanje struje i vode - i okupacija teritorija kako bi se Hamas srušio.
Međutim, za druge porodice talaca i njihove pristalice, obnavljanje borbi dodatno je pojačalo strahove za budućnost.
“Nemam pojma šta će se desiti s preostalim taocima ako se borbe nastave u narednim nedeljama”, rekao je demonstrant Iftah Bril (45), iz Tel Aviva. “Ovo je apsolutna katastrofa za nas”.
Bonus video:
