Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu Stiv Vitkof odbacio je predlog britanskog premijera Kira Starmera o formiranju međunarodnih snaga za podršku prekidu vatre u Ukrajini, nazvavši ga "poziranjem i isforsiranim držanjem stava".
Vitkof je ideju opisao kao pojednostavljenu i rezultat razmišljanja da "svi moramo biti kao Vinston Čerčil", misleći pritom na Starmera i evropske lidere.
U intervjuu s pro-Trampovim novinarom Takerom Karlsonom, Vitkof je pohvalio ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekavši da mu je "drag", prenosi Index.hr.
"Ne smatram Putina lošim tipom", rekao je Vitkof. "Izuzetno je pametan."
Nedavno se sastao s Putinom
Vitkof, koji se s Putinom sastao prije desetak dana, rekao je da je ruski predsjednik bio "srdačan" i "iskren" prema njemu. Dodao je da mu je Putin rekao kako se molio za Trampa nakon atentata prošle godine i da mu je poklonio njegov portret, što je, prema Vitkofovim riječima, Trampa "vidno dirnulo".
Iako predvodi američke pregovore o prekidu vatre s Moskvom i Kijevom, Vitkof nije znao navesti svih pet ukrajinskih oblasti koje su ruske snage okupirale ili anektirale.
"Najveći problem u tom sukobu su te takozvane četiri regije – Donbas, Krim, znate već... ima još dvije," rekao je.
Pet okupiranih oblasti su Lugansk, Donjeck, Zaporoška, Hersonska i Krim. Donbas se odnosi na industrijsku regiju na istoku, koja obuhvata većinu Luganske i Donjecke oblasti.
Iznio netačne tvrdnje
BBC navodi da je Vitkof iznio niz tvrdnji koje su netačne ili osporene:
Tvrdio je da su ukrajinske snage u Kursku opkoljene, što je ukrajinska vlada demantovala, a ne potvrđuju ni otvoreni izvori.
Kazao je da su četiri djelimično okupirane oblasti održale "referendume na kojima se ogromna većina izjasnila za pripajanje Rusiji". Referendumi su održani samo u dijelovima oblasti i generalno su metodološki diskreditovani.
Tvrdio je da su sve četiri oblasti rusofone, implicirajući da time podržavaju Rusiju, iako ruski jezik nije indikator političke lojalnosti.
Vitkof je ponovio i brojne teze Kremlja o uzrocima ruske invazije. Rekao je kako je "tačno" da su okupirane teritorije, iz ruske perspektive, sada dio Rusije: "Slon u prostoriji je to što u Ukrajini postoje ustavna ograničenja oko toga što mogu prepustiti. Rusi de fakto kontrolišu te teritorije. Pitanje je hoće li ih svijet priznati kao ruske."
"U Rusiji postoji osjećaj da je Ukrajina vještačka država, sastavljena od različitih oblasti kao neka mozaik-struktura, i upravo u tome leži korijen sukoba. Rusi smatraju da tih pet oblasti pripada njima još od Drugog svjetskog rata, ali niko o tome ne želi govoriti", dodao je.
"Zašto bi Rusija htjela cijelu Ukrajinu?"
Putin je ranije kao "temeljne uzroke" invazije naveo širenje NATO-a i samo postojanje Ukrajine kao nezavisne države.
U intervjuu za Karlsonov podkast, Vitkof je rekao: "Zašto bi htjeli pripojiti cijelu Ukrajinu? Zbog čega? Ne treba im cijela Ukrajina... Oni su već preuzeli tih pet oblasti. Imaju Krim, dobili su što su htjeli. Zašto bi išli dalje?"
Na pitanje o planu Kira Starmera da okupi "koaliciju voljnih" zemalja koje bi Ukrajini dale bezbjednosne garancije nakon rata, Vitkof je odgovorio: "Mislim da je to kombinacija poziranja i pojednostavljenog razmišljanja. Postoji ta ideja da svi moramo biti kao Čerčil. Kao da će Rusi marširati preko Evrope. To je apsurdno. Danas imamo NATO, kojeg nije bilo u Drugom svjetskom ratu."
Tvrdi da će "u Ukrajini biti izbora"
Vitkof je izjavio da je Kijev pristao organizovati predsjedničke izbore u Ukrajini, ali nije ponudio nikakve detalje ni dokaze koji bi potvrdili tu tvrdnju, prenosi Index.hr.
On rekao da će "u Ukrajini biti izbora", dodavši da je vođstvo ratom pogođene zemlje "na to pristalo".
Trampova administracija pojačava pritisak na Ukrajinu kako bi je natjerala da održi izbore usred rata – što je, prema ukrajinskom ustavu, trenutno zabranjeno.
Američki predsjednik Volodimira Zelenskog više je puta opisao kao "neizabranog diktatora", što je tvrdnja koja se podudara s narativima koje promoviše Rusija i kojima se nastoji potkopati legitimitet ukrajinskog vođstva.
Kritičari upozoravaju da bi izbori u ratnim uslovima izložili Ukrajinu ruskim pokušajima destabilizacije i predstavljali veliki logistički izazov u zemlji koja se brani od sveobuhvatne invazije.
"Ako će biti mirovnog sporazuma, Ukrajina ne može biti članica NATO-a"
Vitkof je u intervjuu komentarisao i moguće članstvo Ukrajine u NATO-u, čemu se Rusija oštro protivi.
"Ako će biti mirovnog sporazuma, Ukrajina ne može biti članica NATO-a. Mislim da je to uglavnom prihvaćeno", rekao je.
Ali, američki izaslanik sugerisao je da bi Ukrajina svejedno mogla imati koristi od bezbjednosnih garancija sličnih onima koje uživaju članice NATO-a na osnovu članka 5, koji predviđa kolektivnu odbranu u slučaju napada na neku od članica.
"Mislim da je to otvoreno za raspravu", rekao je Vitkof, ne navodeći dodatne detalje o tome.
"Ko ne bi htio svijet u kojem SAD i Rusija zajedno rade dobre stvari"
Rekao je i da bi prekid vatre na Crnom moru mogao biti "sproveden unutar nedjelju dana" i da "nismo daleko" od potpunog 30-dnevnog primirja.
Govorio je i o Trampovim planovima za buduću saradnju s Rusijom nakon što se odnosi normalizuju: "Ko ne bi htio svijet u kojem SAD i Rusija zajedno rade dobre stvari? Saradnja oko energetike u Arktiku, zajedničko korišćenje pomorskih ruta, slanje LNG-a u Evropu, možda saradnja u razvoju vještačke inteligencije?", kazao je Vitkof.
Bonus video:
