Premijer Kanade Mark Karni izrazio je danas žaljenje zbog izgubljenog prijateljstva njegove zemlje sa SAD dok je bio u posjeti gradu na Njufaundlendu koji je pružio utočište hiljadama Amerikanaca, izgubljenim u saobraćajnom haosu nakon terorističkog napada otetim avionima na Njujork i Vašington 11. septembra 2001. godine.
Karni je posjetio grad Gander tokom drugog dana izborne kampanje za opšte izbore u Kanadi.
Posjeta se odvija u senci trgovinskog rata koji je protiv Kanade pokretnuo republikanski predsjednik SAD Donald Tramp. On, takođe, gotovo svakodnevno napada suverenitet Kanade i zbog toga se mnogi stanovnici ove zemlje osjećaju izdanim.
"U ovoj krizi koju su prouzrokovali američki predsjednik i oni koji mu omogućavaju da se tako ponaša, žalimo zbog izgubljenog prijateljstva sa SAD. U Ganderu su Kanađani učinili nevjerovatne stvari za Amerikance kada su im te stvari bile potrebne. Sada moramo učiniti nevjerovatne stvari za same sebe", rekao je Karni.
Gander je otvorio vrata za gotovo 6.600 avionskih putnika koji su bili preusmjereni tamo nakon što je vlada SAD, uslijed terorističkog napada, zatvorila svoj vazdušni prostor.
Za samo nekoliko sati, grad sa oko 10.000 stanovnika bio je preplavljen putnicima iz 38 putnička aviona, ali ih je lokalno stanovništvo primilo u svoje kuće, ponudivši im hranu i prostor za spavanje.
Više od 200 letova bilo je preusmjereno na Kanadu usled događaja od 11. septembra u SAD.
Aerodrom u Ganderu bio je odmorišna tačka za transatlantske letove prije no što su dugi letovi postali mogući. Sagrađen je 1938. godine u očekivanju izbijanja novog svjetskog rata, i imao je tada najdužu pistu na svijetu, a 11. septembra 2001. godine bio je drugi najzakrčeniji aerodrom na svijetu.
Posade aviona napunile su hotele u Ganderu a putnici su smještani u škole, vatrogasne stanice i crkve, kao i u kuće stanovnika. Kanadska vojska je dovezla krevete, prodavnice su donirala ćebad, mašine za točenje kafe, roštilje. Pošto nisu mogli da nađu svoj prtljag, putnici su bili prinuđeni da se oslanjaju na dobrotu nepoznatih ljudi, lokalaca, koji su im davali svoju odjeću, tuševe, igračke, besplatne pozive kućama.
Karni je rekao da je sve to bilo "još jedan dokaz neraskidive veze Kanađana i Amerikanaca. Kad god Amerikanci imaju potrebu, Kanađani su uvek tu da se pojave", rekao je Karni i podsjetio da se to dešavalo i tokom iranske talačke krize 1980. godine, i tokom katastrofalnih požara u Kaliforniji ili u Avganistanu u kojem su Kanađani kao dio NATO izgubili 158 vojnika i sedmoro civila.
Međutim, čim je stupio na vlast, novi predsjednik SAD Donald Tramp je objavio trgovinski rat Kanadi i počeo uporno da je naziva "51. državom SAD", što je razbijesnelo Kanađane. On je čak rekao da će pripojiti Kanadu Americi uz pomoć ekonomske prinude i ocijenio da je međudržavna granica - fiktivna linija.
Tramp je uveo carine od 25 odsto na kanadski čelik i aluminijum a od 2. aprila planira carine na svu kanadsku robu.
Karni je ocijenio da su Kanađani prevazišli šok izdaje i da sada moraju da se sami staraju o sebi, iako su Amerikanci i Kanađani tradicionalno kao braća. "Ali to se promijenilo, i nismo mi ti koji smo napravili tu promjenu. Nažalost, postpuci predsjednika Trampa stavili su to prijateljstvo pod veće iskušenje nego ikada u našoj zajedničkoj istoriji", dodao je on.
Bonus video:
