Kina je soapštila u nedjelju da će dodatno pooštriti pravila vezana za internet uvođenjem veće kontrole pretraživača i portala vijesti, što je posljednji korak u naporima predsjednika Sija Đininpinga da zadrži strogi nadzor Komunističke partije nad internetskim sadržajem, prenosi Hina.
Prioritet Sijeve kampanje za jačanje sigurnosti na internetu je "kibernetički suverenitet" Kine. On je takođe ponovo potvrdio ulogu vladajuće Komunističke partije u ograničavanju i usmjeravanju internetskih rasprava.
Petogodišnji kulturni razvitak i plan reformi koje su objavili stranka i Državno vijeće, ili vlada, poziva na "usavršavanje" zakona i pravila koja se odnose na internet.
To uključuje sistem kvalifikacija za ljude koji rade za portale vijesti, navodi se u planu kako prenosi novinska agencija Xinhua.
"Preduzeti oštre mjere protiv glasina na internetu, štetnih informacija, lažnih vijesti, lažnih medija i lažnih novinara", stoji u planu.
Kina priprema "rivala" Vkipediji
Kina predviđa iduće godine pokrenuti onlajn enciklopediju predstavljenu kao "kulturološki Kineski zid" za suprotstavljanje stranim uticajima, posebno Vikipediji.
Kina mora objaviti vlastitu enciklopediju radi usmjeravanja javnog mnijenja, objasnio je glavni promoter projekta, u članku objavljenom prošlog mjeseca na internet stranici Kineske akademije nauka.
Za razliku od Vikipedije koja pribjegava dobrovoljcima i čiji se sadržaj stalno revidira, novi projekat u potpunosti će sastaviti profesionalci. Više od 20.000 univerzitetskih nastavnika već je angažovano za sudjelovanje u projektu koji će imati više od 300.000 unosa kad se pokrene iduće godine.
U drugom članku objavljenom prošle godine, buduća enciklopedija predstavljena je kao suparnica Vikipediji i Enciklopediji "Britanika".
Projekat pokrenut pod nadzorom Grupe kineskog izdavaštva, državne firme, "imaće kineske karakteristike", objasnili su nadležni. Biće "simbol kulturnog i tehnološkog razvoja zemlje" koji će povećati njen međunarodni uticaj.
Kina ima više od 700 miliona internet korisnika, ali po američkoj organizaciji Freedom House, Peking je 2015. imao jednu od najrestriktivnijih politika u pogledu onlajn sadržaja od 65 proučavanih zemalja, poslije Irana i Sirije.
Bonus video: