Ovo nije ni šala ni lažna vijest, već vijest s početka sedmice: Donald Tramp povlači jednu svoju odluku. Američki predsjednik objavio je da se serija reklamnih spotova, koji se od septembra emituju na američkoj televiziji i hvale uspehe Trampove administracije, ubuduće više neće finansirati novcem poreskih obveznika.
"Radikalna ljevica se buni zbog toga što reklamne spotove, koje smatram pozitivnom reklamom za naše velike Sjedinjene Američke Države, plaćam američkim novcem", napisao je Tramp u ponedjeljak na svojoj platformi Trut soušal. Finansiranje takvih spotova iz budžeta američke vlade je "prilično uobičajeno", napisao je predsjednik, ali će on buduće spotove plaćati novcem koji mu doniraju njegove pristalice.
Reklamni spotovi izazvali su žestoku kontroverzu u SAD. Emitovani su u septembru tokom popularnih emisija poput "Saturday Night Live", kao i tokom prenosa utakmica američkog fudbala, a nosili su oznaku "finansira američka vlada", odnosno poreski obveznici.
U spotovima se, između ostalog, moglo vidjeti hapšenje venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura koje su izvele američke snage, ali uglavnom fotografije i video-snimci Trampa, uz njegove borbene izjave o tome da će iz američke administracije protjerati "huškače na rat" i "bolesnu političku klasu" te spriječiti da SAD postane komunistička država.
Zabranjeno finansiranje kampanje novcem poreskih obveznika
Politički protivnici i nevladine organizacije oštro su kritikovali Trampove reklamne spotove jer je u SAD zabranjeno finansiranje predizborne kampanje novcem poreskih obveznika – a spotovi su se pojavili neposredno pred važne međuizbore u zemlji, koji se održavaju na sredini mandata. Prema izvještajima televizijske stanice CBS, američko Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti navodno je jednoj agenciji platilo 20 miliona američkih dolara za "nacionalnu medijsku kampanju".
"Standard", na koji je Tramp mislio, odnosi se na takozvane "public service announcements", odnosno televizijske spotove koji, na primjer, informišu stanovništvo o programima pomoći. Međutim, ovo nisu takvi spotovi, tvrdi, između ostalih, nevladina organizacija Pablik sitizen, koja se zalaže za prava potrošača.
"Zakon izričito zabranjuje korišćenje javnog novca za vladinu propagandu, samohvalisanje ili političko oglašavanje neke stranke. Ali Trampovi reklamni spotovi upravo su takve prirode", navodi organizacija.
I stručnjaci kritički gledaju na spotove. Patrik Maloun, profesor javne uprave i politike na Američkom univerzitetu, smatra da su video-snimci posebno sporni upravo u ovom trenutku.
"Poreski novac ne bi trebalo koristiti za stvari koje imaju veze s predizbornom kampanjom. Strogo gledano, Tramp u spotovima takođe ne vodi kampanju, ne kaže "Glasajte za mene!'. Ali problematičan je trenutak u kojem se taj spot objavljuje. Nekoliko nedjelja prije međuizbora to predstavlja zaista veliki problem", kaže Maloun za Dojče vele (DW).
Međuizbori odlučuju o republikanskoj većini
Na važnim međuizborima odlučuje se o sastavu američkog Kongresa. Amerikanci s pravom glasa 3. novembra glasaju za sva mjesta u Predstavničkom domu i otprilike trećinu mjesta u Senatu. Osim toga, u pojedinim saveznim državama biraju se i guverneri.
Tramp možda i zbog toga ističe uspjehe svoje stranke, jer republikanci prema anketama ne stoje naročito dobro. Trenutno još uvijek imaju većinu u oba doma Kongresa, Predstavničkom domu i Senatu – u Senatu 53 od 100 mjesta, a u Predstavničkom domu 219 od 435. To Trampu omogućava da relativno lako progura mnoge svoje predloge.
Međutim, anketa o međuizborima koju je Ipsos objavio 5. oktobra u saradnji s novinskom agencijom Rojters pokazuje da bi se to moglo promijeniti. Među ispitanicima starijim od 50 godina republikanci su sa 44 odsto glasova imali samo dva procentna poena prednosti u odnosu na demokrate. Ova starosna grupa tradicionalno u većem broju izlazi na međuizbore nego mlađi Amerikanci. Među biračima mlađim od 50 godina demokrate imaju jasnu prednost od 18 procentnih poena.
Ni Trampovi lični rezultati u anketama nisu bolji: samo 32 odsto ispitanika smatra da predsjednik dobro obavlja svoj posao. Prema Ipsosu i Rojtersu, to je isti rekordno nizak rezultat koji je Tramp prvi put zabilježio u septembru 2026. godine.
Republikanci ne žele Trampovu pomoć u kampanji
Vjerovatno i zbog toga neke republikanske kandidatkinje i kandidati nisu naročito zainteresovani za predizborne nastupe zajedno s predsednikom – nešto što se inače smatra vrhuncem kampanje za neku kandidatkinju za Senat ili kandidata za mjesto u Predstavničkom domu.
Mnogi Amerikanci Trampa sada povezuju s visokim troškovima života ili ratom s Iranom, koji traje već više od pola godine. Ako bi predsjednik nastupio u nekoj državi gdje je ishod neizvjestan (swing state) kako bi vodio kampanju za republikance, "moji kandidati bi se razboljeli od kovida" da ne bi morali da prisustvuju, rekao je za onlajn magazin Politiko jedan republikanski organizator kampanje, koji je želio da ostane anoniman.
Ni na Trampov veliki stranački skup u septembru, koji se u tom obliku inače održava samo uoči predsjedničkih izbora, a ne međuizbora, nisu došli neki republikanski kandidati i kandidatkinje, iako je događaj trebalo da predstavlja platformu za njihovu kampanju.
Tako se, na primer, Suzan Kolins iz Mejna i Den Salivan iz Aljaske, čija su mjesta u Senatu ugrožena, nisu pojavili na stranačkom skupu. Isto je važilo i za kandidate za mjesta u Predstavničkom domu iz saveznih država Arizona, Ajova i Mičigen, gdje se očekuje tijesna izborna trka.
Tramp obećava po 5.000 dolara ako republikanci pobijede
Kako bi podstakao ljude da izađu na izbore, Tramp je više puta pred publikom predložio da jednostavno zamisle kao da se i njegovo ime nalazi na glasačkom listiću. Ako to nije dovoljno, Tramp je takođe obećao da će, ako republikanci osvoje većinu u oba doma Kongresa, svaki Amerikanac s pravom glasa dobiti 5.000 američkih dolara. To bi SAD koštalo više od bilion dolara, ali vjerovatno do toga neće doći.
"On uopšte nema novca kojim bi to mogao da plati – Kongres bi morao da odobri i raspodijeli taj novac. Smatram da je vjerovatnoća za to vrlo mala. Nešto slično već smo vidjeli kod neispunjenih obećanja poput onog da će 'Meksiko platiti granični zid'", objašnjava Maloun.
Hoće li Trampovi reklamni spotovi i najavljeno novčano nagrađivanje ipak uspjeti da privuku dovoljno birača na stranu republikanaca, biće poznato nakon međuizbora 3. novembra.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
