Direktor američke obavještajne službe CIA Majk Pompeo je osudio grupu koja se bori protiv tačnosti "Vikiliks" (WikiLeaks) i nazvao je "neprijateljskom obavještajnom službom" koja je prijetnja državnoj bezbjednosti SAD.
U svom prvom javnom govoru otkako je šef američke špijunaže, taj bivši republikanski kongresmen je zaoštrio neprijateljski stav svoje agencije prema "Vikiliksu" i njegovom osnivaču, Džulijanu Asanžu, optužujući ih da imaju zajednički cilj sa diktatorima. Dok "Asanž i njegova sorta" tvrde da djeluju u ime slobode i privatnosti, Pompeo je rekao da je u stvari, njihova misija "veličanje samih sebe kroz uništavanje zapadnih vrijednosti".
"Vikiliks i djeluje i govori kao neprijateljska obavještajna služba", rekao je Pompeo.
Američki predsjednik Donald Tramp je prije no što je izabran na tu dužnost govorio da je srećan što "Vikiliks" objavljuje privatne, politički štetne mejlove menadžera kampanje njegove rivalke Hilari Klinton, Džona Podeste. Bijela kuća je branila predsjednika, rekavši da je velika razlika između objavljivanja ukradenih, ličnih email poruka političkih figura i arhiva nacionalne bezbjednosti, kao što je CIA.
Vikiliks je prošlog mjeseca objavio skoro 8.000 dokumenata za koja kaže da otkrivaju tajne o djelovanju CIA. Prethodno je ta organizacija objavila 250.000 depeša Stejt departmenta i osramotila vojsku SAD objavljivanjem stotina hiljada njenih dokumenata iz Iraka i Avganistana.
Pomepo je naveo da su januara američki obavještajci utvrdili da je vojna obavještajna služba Rusije upotrebila "Vikiliks" da objavi podatke dobijene kroz elektronsku špijunažu rukovodstva američke Demokratske stranke. On je rekao i da su američki obavještajci utvrdili da je ruska državna televizijska mreža RT aktivno sarađivala s "Vikiliksom".
On je takođe kritikovao Edvarda Snoudena, bivšeg službenika Nacionalne agencije za bezbjednost (NSA) koji je objavio dokumenata koja otkrivaju državne programe nadzora. Snouden sada živi u Rusiji. Asanž, Australijanac, četiri godine živi u Ambasadi Ekvadora u Londonu. On je dobio politički azil pošto je izbjegao izručenje Švedskoj, gdje ga terete za silovanje.
"Dok činimo sve što možemo da tiho prikupimo informacije o onima koji su veoma realna opansost po našu zemlju, pojedinci poput Džulijana Asanža i Edvarda Snoudena nastoje da iskoriste te informacije da bi sebi pravili imena", rekao je Pompeo u Centru za strateške i međunarodne studije u Vašingtonu.
"Dok god prave buku, nije ih briga o životima koje stavljaju u opasnost ili o šteti koju prouzrokuju po nacionalnu bezbjednost".
U komentaru objavljenom u srijedu u "Vašington postu", Asanž je branio svoja otkrića koja je opisao kao "istinu o prekoračenju i zloupotrebi moćnih u tajnosti".
"Naša najnovija otkrića opisuju kako je u programu informatičkog ratovanja, vrijednosti više milijardi dolara, CIA stvorila opasno sajber-oružje, upereno u proizvode privatnih kompanija za široku potrošnju, a zatim kako je izgubila kontrolu nad svojim sajber-arsenalom", napisao je Asanž.
Pompeo nije potvrdio da sredstva sajber-špijunaže koja je objavio "Vikiliks" pripadaju CIA. Od objavljivanja tog otkrića, američka vlada ga nije potvrdila, sem što je predsjednik Tramp rekao u jednom intervjuu da je "CIA hakovana, i mnoge stvari su uzete".
U ponedjeljak je jedna kompanija iz Kalifornije za sigurnost računara rekla da su sredstva koja je objelodanio "Vikiliks" povezana sa 40 špijunskih operacija u 16 zemalja. Korporacija "Simantek" ih je povezala sa elektronskom infiltracijom u međunarodne, finansijske, energetske i vazduhoplovne organizacije širom svijeta.
Bonus video: