Još otkako su američki obaveštajci optužili Rusiju da se miješa u američke predsjedničke izbore, lider SAD Donald Tramp je primoran da negira optužbe da je on marioneta Kremlja, piše "Politiko"
Ovog puta je sajt "Politiko" objavio priču koja govori o drugačijoj mogućnosti, ali koja opet podrazumijeva da su Rusi umiješali prste u predsjedničke izbore u SAD.
U tom procesu on je možda i bez pitanja dobio pomoć od Rusa u obliku sajbernapada i širenja neprovjerenih informacija.
Da li su ovo spekulacije bez imalo čvrstih dokaza? Definitivno. Ali se isto može reći i za često ponavljane teorije o tome kako je Tramp „Mandžurijski kandidat" čiji svaki korak kontroliše Moskva pomoću šifrovanih poruka.
Nedavni preokret u Trampovim stavovima u odnosu na prethodne prijateljski nastrojene izjave o Kremlju povećavaju mogućnost da je ruski predsjednik Vladimir Putin zapravo pion u ovoj igri.
Tramp i njegov tim zadužen za kampanju možda nijesu ni vjerovali da će Kremlj uticati na njegovu pobjedu na izborima.
On je držao Ruse na svojoj strani povremenim uvjeravanjem da će kao predsjednik imati odnose sa Rusijom kao sa jednakim partnerom, a ne kao sa neprijateljem.
Putin, očajan da spase rusku posrnulu ekonomiju i vrati joj status svjetske sile, mogao je sve dalje da učini sam.
Kako „Politiko" navodi Rusima je Tramp potrebniji nego oni njemu. Američke i evropske sankcije uvedene Moskvi uz pad cijena nafte zadale su jak udarac ekonomiji Rusije.
Oko 20 miliona ljudi, što je nekih 15 odsto ruske populacije, živi ispod granice siromaštva, pokazuju posljednja istraživanja. To je za tri miliona više siromašnih otkako su sankcije prvobitno uvedene 2014. godine.
Tu su i predsjednički izbori koji će se održati sljedeće godine u Rusiji. Niko ne sumnja da će Putin osigurati i četvrti mandat, ali Kremlj se ipak plaši da bi mala izlaznost mogla da podrije njegov autoritet. Ako bi Bijela kuća priznala rusku vlast nad Krimom, to bi Putinu dalo veliku prednost.
Američki predsjednički kandidat koji je obećao da će preispitati ove probleme možda je u Putinovim očima izgledao kao neko vrijedan ulaganja vremena, novca i napora.
U prilog ovoj teoriji ide i činjenica da su se ruski zvaničnici ponijeli kao da su prevareni i izdani, kada su Tramp i njegova administracija promijenili retoriku.
Kada je Bijela kuća 14. februara objavila da neće ukinuti sankcije Rusiji dok ona ne vrati Krim Ukrajini, političari iz Kremlja su reagovali na to sa vidnim razočaranjem i zbunjenošću.
I ruski državni mediji su prestali da izveštavaju pozitivno o Trampu.
Ruski zvaničnici su pokazali bijes zbog ostavke Majkla Flina na mjesto savjetnika za nacionalnu bezbjednost SAD, koji se našao usred afere zbog razgovora sa ruskim ambasadorom kada je navodno rekao da će SAD možda ublažiti sankcije.
Uslijedila su nova razočaranja: Džejms Matis, ministar odbrane SAD rekao je da NATO mora da razgovara sa Rusijom sa pozicije sile, a Flina je naslijedio general Herbert Rejmond Mekmaster, koga podržava senator Džon Mekejn, vjerovatno najveći Putinov kritičar u SAD.
Trampova transformacija od heroja do zlikovca je postala kompletna kada se on zarekao da da će povećati američki nuklearni arsenal, što je podstaklo priče o novoj trci u naoružanju.
Kako zaključuje „Politiko" razočaranje u Rusiji je očigledno iako Kremlj insistira da nikada nije gledao Trampa „kroz ružičaste naočare".
Međutim, Putin ipak razloga za sreću jer Trampovi potezi u SAD dokazuju slabost američke demokratije.
Bonus video:
