Više do 67 odsto građana smatra da u Crnoj Gori postoji određena mogućnost od terorističkog napada, pokazalo je istraživanje nevladine organizacije NOMEN sprovedeno u saradnji sa Defactom.
To je porast za više od 15 procenata u odnosu na istraživanje iz 2016. godine kada je od terorizma strahovalo 51 odsto građana .
„Islamska država odnosno ISIL prepoznat kao najveća prijetnja, zatim Alakaida, ali vidimo i prijetnju od strane ilegalnih migranata kao i stranih boraca koji su se vratili ili se vraćaju u Crnu Goru, kao i radikalizovanih osoba iz samog regiona Balkana“, saopštio je Stevan Kandić iz "Defaco" agencije.
Svaki šesti građanin misli da njegov komšiluk nije bezbjedno mjesto za život, a troje od deset građana se ne osjeća bezbjedno u mjestu gdje zivi .
S obzirom na to da je u društvima bez izražene socijalne distance mnogo teže doći do pokušaja radikalizacije i ekstremizma, ispitanicima je postavljeno pitanje da li im je prihvatljivo da neko iz redova Crnogoraca, Srba, Hrvata, Bošnajaka, Albanaca, Roma i migranata bude čelni čovjek u privredi ili politici.
I dok ispitanici uglavnom nemaju problem da im prvi čovjek privrede ili politike bude Crnogorac ili Srbin, prema Romima postoji najveća distanca, bar kada je posao u pitanju.
Još je izraženija socijalna distanca prema migrantima, te tako na primjer 70 odsto ispitanika smatra da imigranti povećavaju stopu kriminala, a više od 60 odsto njih smatra da imigranti koji imaju dozvolu boravka u CG ne treba da imaju jednaka prava kao crngoorski državljani.
“Migranti su ona kategorija prema kom postavlja najveća distancija što u slučaju nekog većeg priliva u CG možda može biti problem”, navodi Kandić.
Iako 59 odsto građana misli da mediji u dovoljnoj mjeri izvještavaju o terorizmu, sumnjaju u njihovu profesionalnost.
“Da mediji prikazuju terorizam kao privlačan i mediji promovišu međureligijsku netrpeljivost vidimo da oko trećine ispitanika se u potpunosti ili donekle slaže sa ovim stavovima", kazao je Kandić.
U okviru istraživanja urađeno je i 25 dubinskih intervju sa urednicima i novinarima medijskih kuća, a vršen je i monitoring medija. Neuravnoteženo izvještavanje, tendencija ka senzacionalnizmu, govor mržnje u onlajn sferi samo su neki od evidentiranih problema, a prije svega je potrebno je unaprijediti znanje novinara u izvjestavanju o terorizmu .
“Da bi odlično bilo kreirati neko tijelo edukativne funkcije koji je najbolji način za unapređenje novinarskog izvještavanja o ovoj temi“, rekao je Kandić.
Istraživanje je sprovedeno od septembra 2017. do maja 2018. godine .
Bonus video:
