Pet mjeseci nakon isteka roka za predaju zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata, nema informacija kako ovaj posao odmiče , koliko je elaborata obrađeno i koliko objekata nije prijavljeno.
Iz Zajednice opština traže da se rok za legalizaciju, koji je istekao 16. jula, produži do 2020. godine, do kada bi bio gotov i plan generalne regulacije prostora.
Iz Ministarstva održivog razvoja danas nijesu odgovorili da li će to prihvatiti, kao ni dokle se stiglo s ovim poslom.
Mnogi građani i dalje istrajavaju u stavu da ne mogu da podnesu troškove legalizovanja , a u civilnom sektoru smatraju da treba izaći u susret samo onima, kojima su to objekti za stanovanje.
Radovan Jeremić, koji živi u podgoričkom naselju Zagorič, jedan je od onih, koji nijesu predali zahtjev za legalizaciju bespravnih objekata.
Nije ga, međutim, mnogo obradovala vijest o mogućem novom roku za predaju, nakon što je zakonski istekao 16. jula.
"Sigurno građani ovo neće uraditi ni u naredne dvije godine, no pozivam državu da se urazumi, da shvati da je to ogroman novac, koji građani nemaju i da to uvede u jedan niži nivo", istakao je Jeremić.
Zahtjev da se rok za legalizaciju objekata produži do donošenja plana generalne regulacije, koji se očekuje 2020. godine, zatražila je Zjednica opština.
U organizaciji ADP ZID, koja je građanima pomagala u ovom procesu, kažu da ovaj zahtjev treba sagledati, u zavisnosti od toga da li se radi o objektima za osnovno stanovanje, ili ne.
"Da opštine pomognu onim građanima, kojima je to zaista bila nužda, da dođu do finalizacije ovog procesa. Za one koji su nelegalno gradili turističke objekte... Dobre vode, mnoge druge lokacije, koje su u tom periodu dodatno devastirane, prije završnog roka, mislim da ne treba biti toliko popustljiv", rekao je Igor Milošević iz ADP ZID.
Hoce li biti novog roka za zahtjeve za legalizaciju objekata nijesu danas odgovorili iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.
Nema odgovora ni na pitanje koliko je do sada ovjereno elaborata i kojom dinamikom ide taj proces, budući da su nadležne službe bile pretrpane zahtjevima i nijesu stizale da ih obrade.
I prvi čovjek Vlade nedavno je priznao kako nije zadovoljan stanjem u ovoj oblasti
"Još sagledavam efekte novog zakona o planiranju i uređenju prostora, još ne vidim ono što sam očekivao i što mi je rečeno da ćemo dobiti tim novim Zakonom. Upozoravaju me i da raste divlja gradnja, da imamo malo inspekcija, da se planovi sporije donose, nego što su se donosili", rekao je premijer Crne Gore Duško Marković 21. novemba ove godine.
Resorni ministar Pavle Radulović u julu je saopštio da su građani u zakonskom roku predali oko 50.000 zahtjeva za legalizaciju.
Jeremić ne sumnja samo u kapacitete nadležnih.
"Kažu oko 50 hiljada, ali to je formalno samo papir za legalizacuiju, a potpunu dokumentaciju je predalo samo 24 hiljade. Mislim da nijesu ni spremni, a sumnjam da nijesu ni htjeli to da pripreme. Nekome odgovara ovo da se produži da neko još nešto može da zakači", rekao je Jeremić.
Iz ZID-a navode da je pet mjeseci nakon isteka roka za predaju zahtjeva za legalizaciju , samo par opština pripremilo odluke o naknadi za zloupotrebe građevinskog zemljišta i o alternativnom smještaju.
Bonus video:
