Iz Podgorice preko graničnog prelaza Božaj, kroz kanjon Cijevne do konačnog odredišta - sela Tamare u Albaniji. Odavde je, kažu, lijepo posmatrati rijeku, ali pogled kvare cijevi.
Radovi na jednoj od malih hidroelektrana, ovdje na albanskoj strani Cijevne su u toku. Iako radnici trenutno nijesu na terenu, mašine su tu i, prema riječima lokalnog stanovništva, one svakodnevno rade.
A, počeli su, kaže Rok Bujaj, prije više od 10 mjeseci.
"Niko nas nije ni informisao šta će se raditi ovdje. Jednostavno su krenuli da grade", kaže Rok Bujaj, mještanin sela Tamare.
Za sve ovo vrijeme izgradilo se dosta. Ipak, rijeka je nabujala, pa je prekrila neke tragove.
"Imam stoku, ovce koje dovodim skroz odozgo sa brda ovdje da ih napojim, jer gore nema vode. Ostaćemo i bez ove", navodi Simon Nakaj iz sela Tamare.
Mještani su ogorčeni, jer ništa ne mogu da urade. Hidrolektrana, kažu, nije samo ekološki, nego socio-ekonomski problem.
A, odgovore na pitanja koliko će hidroelektrana na albanskoj strani rijeke da se gradi i kakve će to posljedice izazvati u dijelu Cijevne koji protiče kroz Crnu Goru naša javnost čeka više od 4 mjeseca.
U Centru za zaštitu i proučavanje ptica nijesu ohrabreni, onim što smo na terenu zatekli.
"Radovi su svakako napredovali, to je nešto što se vidi. Kontaktirali smo i međunarodnu zajednicu, pisali smo i Bernskoj konvenciji u nadi da će nam pomoći da se izborimo za, makar za početak za odgovore", kazala je "Vijestima" Ksenija Medenica iz NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica.
Kakav će uticaj na životnu sredinu imati gradnja ove i ostalih hidroelektrana na Cijevni, i dalje ne zna ni naše Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Dva puta su kažu od albanskih kolega tražili dokumentaciju, ali je nijesu dobili.
"Republika Albanija nije dostavila traženu dokumentaciju. U periodu od početka oktobra do kraja januara 2019. obavljena je diplomatska i tehnička komunikacija sa nadležnim albanskim institucijama u kojoj je istaknuto da ćemo u duhu dobrih susjedskih odnosa usaglasiti stav oko održivog upravljanja ovim zajedničkim vodnim resursom", odgovorili su iz MORT-a, 7. februara.
Iz Ministarstva navode da su krajem decembra prošle godine kontaktirali i Sekretarijat ESPO konvencije koja predviđa da se susjedne države koje imaju zajedničke prirodne resurse moraju obavještavati jedna drugu o eventualnim radovima koji mogu imati uticaj na drugu zemlju.
"Dana 22.01.2019. dobili smo informaciju da naš zahtjev razmatra Implementacioni odbor Konvencije koji će kontaktirati Crnu Goru po ovom pitanju", navode iz MORT-a.
U međuvremenu, albanska ministrka za energetiku Belinda Baljku izjavila je da će zaustaviti gradnju novih hidroelektrana i pokrenuti istragu o 182 dozvole izdate za izgradnju 440 takvih postrojenja.
"Sačekacemo još par dana da vidimo da li ce pojedinačni spisak objekata na koji se odluka odnosi biti objavljen, a ako se to ne desi, u cilju dobijanja informacija koje mogu biti od značaja za rijeku Cijevnu, diplomatskim putem preko Ministarstva vanjskih poslova uputićemo upit albanskoj strani", dodaju iz MORT-a.
Da dvije strane treba da saradjuju u ovom slučaju poručuju i sa naše i sa albanske strane, navodeći da treba poštovati međunarodne sporazume.
"Ono što je zaključak jeste da se glas građana očigledno ne čuje i da institucije i sa jedne i sa druge strane ignorišu probleme građana", dodaje Medenica.
Ali, nije riječ samo o Cijevni - značaj svake rijeke, zaključuju naši sagovornici, treba da bude iznad ličnih interesa. Mještani sela Tamare već imaju jednu hidroelektranu, ali poručuju da od nje nema vajde.
Bonus video:
