Zašto pripadnici SAJ-a i dalje ćute o prebijanju Martinovića?

Ni tri godine od protesta u Podgorici nema pravosnažne presude za ovo krivično djelo
3169 pregleda 12 komentar(a)
Ažurirano: 25.12.2018. 19:23h

Četrdeset šest godina od osnivanja SAJ-a, pripadnici ove jedinice odlučili su da obilježe posjetom djeci sa smetnjama u razvoju. Obradovali su ih novogodišnjim poklonima.

"Specijalna antiteroristička organizacija brine se o bezbjednosti i sigurnosti naših građana. Umjesto organizovanja svečanosti, novac koji smo prikupili iz naših sredstava dali smo za kupovinu didaktičkog, edukativnog materijala kao i poklon paketića", kaže komandir A tima u SAJ-u, Miloš Rakonjac.

Za pohvalu... Ali ne zaboravljamo ni drugo lice Specijalne jedinice policije, koja je tokom protesta u organizaciji Demokratskog fronta, oktobra 2015. učestvovala u prebijanju Milorada Martinovića.

Ni tri godine kasnije nema pravosnažne presude za ovo krivično djelo.

Evo kazali ste da ste učestvovali u humanitarnim akcijama, i danas ste pokazali da ste solidarni, jer ste prikupljali novac i paketiće za djecu kojima je to potrebno. Zašto niste bili tako solidarni kada je trebalo utvrditi ko su SAJ-ovci koji su učestvovali u prebijanju Milorada Martinovića 2015?

"Mislim da ovo mjesto nije prilika da pricamo o tim stvarima i ovaj povod i sami ambijent", odgovara Rakonjac na pitanje novinarke TV Vijesti.

Iako se na snimku prebijanja Milorada Martinovića, iz oktobra 2015. godine, nakon razbijanja protesta DF-a, vidi mnogo pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice, zbog tog slučaja odgovarala su samo dvojica njih, Boro Grgurović i Goran Zejak.

Iako su prvobitno osuđeni na kaznu zatvora od godinu i pet mjeseci, postupak protiv njih nedavno je vraćen na početak.

Milan Radović iz Građanske alijanse podsjeća da je osim tog, bilo još niz slučajeva u kojima su prekoračena ovlašćenja, kao npr. prebijanje građana u Zlatarskoj ulici.

Radović smatra da se iza današnje akcije SAJ-a krije nešto drugo, jer, kako kaže, iskrenoj humanosti, ne treba reklama.

"Na ovaj način sama ova jedinica priznaje indirektno da negdje njihov imidž u prethodnom periodu nije bio zadovoljavajući, naprosto zbog brojnih primjera kršenja ljudskih prava koji se stavlja na teret ovoj jedinici, daje za pravo građanima i da nemaju povjerenja u rad ove jedinice i mislim da je to pogrešan pristup. Zapravo, bolja bi reklama bila da su oni saopštili imena onih policijskih službenika iz ove jedinice koji su kršili ljudska prava", kaže Milan Radović iz Građanske alijanse.

Sajovci su ipak izabrali drugačiju metodu. Štićenicima Resursnog centra pokazali su šta sve znaju kada treba i ne treba...

Bonus video: