“Vjerujem da će i nabavkom dva nova broda za Barsku plovidbu dodatno se poboljšati status ne samo brodarskih kompanija već crnogorskih pomoraca pa očekujem da će ovo biti samo jedna u nizu narednih uspješnih priča“, kazao je 11. januara 2013. Ivan Brajović, tada ministar saobraćaja.
Koliko je uspješna, najbolje govori podatak da je Vlada od početka otplate zajmova za kupovinu četiri teretna broda Crnogorske i Barske plovidbe iz budžeta kineskoj Eksim banci uplatila 25 i po miliona dolara. Samo za prve ovogodišnje rate isplaćeno je 4 i po miliona iz budžeta, dok je ostatak od 305 hiljada uplatila Barska plovidba.
Ovu informaciju javnost je saznala iz medija, a Vlada se nakon sjednice 17. januara o tome nije izjašnjavala. Na pitanje TV Vijesti o tome, iz Ministarstva saobraćaja su nam kazali da se radi o tajnim podacima.
"Budući da se sva 4 broda od preuzimanja iz brodogradilišta u Kini nalaze u vremenskom najmu (tzv. time charter), a da svi navedeni ugovori imaju karakter povjerljivih i da bi njihovim objelodanjivanjem mogla nastupiti šteta po obje ugovorne strane", saopštili su iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva.
Preduzeće Crnogorska plovidba teretne brodove “Kotor” i 21.maj kupila je od kineske Poli grupe 2010., preko kredita od 47 i po miliona za koji je garantovala Vlada. Do sada je kotorska kompanija na ime kredita uplatila svega 3 miliona i 600 hiljada dolara, dok je iz crnogorskog budžeta isplaćeno 23 i po miliona.
Sa druge strane, Barska plovidba svoja dva teretna broda “Bar” i “Budva” kupila je 2013. godine, kada je uzet kredit kod kineske Eksim banke od skoro 46 i po miliona dolara. Nakon grejs perioda, prvu ratu u julu prošle godine od nešto više od 2 miliona dolara platila je iz svog budžeta, pa je tako za tu ratu i kamate isplaćeno 8 miliona i 400 hiljada dolara. Međutim, do problema je došlo već kod plaćanja druge rate. Zbog toga, se postavlja pitanje da li je kupovina ovih brodova bila opravdana.
"Sa ove vremenske distance teško je izvršiti ocjenu da li je kupovina ovih brodova bila isplativa, budući da su u tom momentu odluke o nabavci brodova i zaključenju ugovora o zajmu imale svoju opravdanost i činile se kao odluke koje će doprinijeti revitalizaciji pomorske privrede”, navode iz Ministarstva.
Iz Barske plovidbe nisu mogli da odgovore da li će u narednom periodu biti u mogućnosti da vraćaju ove kredite Exim banci.
"Da li će kompanija biti rentabilna i u budućem periodu to mnogo zavisi od kretanja svjetskog pomorskog tržišta", kazao je "Vijestima" Tihomir Mirković, izvršni direktor Barske plovidbe.
Ista neizvjesnost i u Crnogorskoj plovidbi.
"S obzirom na to da prihodi Crnogorske plovidbe A.D. Kotor zavise od kretanja vozarina na tržištu a kao što znate tržiste je iz godine u godinu nepredvidivo, u ovom momentu ne možemo reći kada će Crnogorska plovidba A.D. Kotor biti u mogućnosti da sama izmiruje sve obaveze po kreditu", navodi Emina Stijepčević.
Nekoliko radnika Barske plovidbe, koji su željeli da ostanu anionimni, tvrde da je situacija u toj kompaniji loša i da su na ivici finansijkog ponora. Međutim iz Barske plovidbe to demantuju.
“Mi redovno izmirujemo sve svoje obaveze. Na našu sreću brodovi plove bez zastoja, znači kontinuirano tokom čitavih 365 dana obezbjeđuju prihod", navodi Mirković.
Ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković najavio je sredinom decembra da je Vladi uputio predlog da dođe do objednjavanja Barske i Crnogorske plovidbe, jer bi to preduzeće tako racionalnije i bolje radilo.
Dok se to ne desi, i sljedeću ratu koja dospijeva 21. jula, mogli bi platiti građani.
Bonus video:
