U Crnoj Gori se svake godine rađa sve manje djece. Tako je 2017. godine u našoj državi, iako i dalje pozitivan, zabilježen najniži prirodni priraštaj od 1950. godine – 909, pokazuju podaci Monstata. Demograf Miroslav Doderović to vidi kao posljedicu više faktora uzrokovanih intenzivnom socijalističkom modernizacijom.
"Imamo velike transfere iz sela u grad, da imamo veliki angažman ženske radne snage na tržištu rada, da imamo veliku nezaposlenost i poluzaposlenost, da imamo nedostatak stambenog prostora u gradovima", rekao je Doderović
S druge strane, iz Monstata kažu da je prirodni priraštaj, iako sve niži, ipak pozitivan – u 2018. godini je najviše živorođenih u Podgorici – 2.022, a najmanje u Plužinama i Andrijevici po 14 i u Šavniku 9.
"Prema preliminarnim podacima Zavoda za statistiku, prirodni priraštaj za prvih devet mjeseci 2018. godine je pozitivan i iznosi 645. Konačni podaci za 2018. godinu će biti objavljeni tokom 2019. godine”, kazali su iz Monstata.
"Vjerovatno da će se u 2018. i 2019. godini nastaviti negativni demografski trendovi”, dodao je Doderović.
Na alarmantnost ovog problema ukazuje i podatak da je skoro isto skplopljenih brakova bilo 1950. i 2017. godine, iako Crna Gora sada ima oko 200 hiljada više stanovnika.
"Riječ je o oko 3.280 sklopljenih brakova. Crna Gora je tada, 1950. imala oko 407 hiljada stanovnika”, objašnjava Doderović.
To za Vladu očigledno nije dovoljno alarmantan podatak, jer nam ni nakon višednevnog čekanja nisu odgovorili kako planiraju da poboljšaju stanje u ovoj oblasti. Na naše pitanje koji se resor i koliko ljudi bavi ovim pitanjem, dobili smo odgovor da pokušavaju to da lociraju.
Ipak krivca za ovakvu situaciju ne treba tražiti samo u izvršnoj vlasti.
"Lokalna samouprava ima velike kapacitete, velika finansijska sredstva i ona može da uzme aktivno učešće u populacionoj politici i to je potpuno kod nas zanemaren apekt i ugao. Gradonačelnici kao da ne žele da se bave tom problematikom, a oni najbolje i najdirektnije uočavaju posljedice i migracije, i depopulacije", rekao je Doderović
Na povećanju broja rođene djece mora raditi cijelo društvo. Zato je, smatra Doderović, pored novca za preokret negativnih demografskih tokova, potrebno između ostalog uspostaviti bolji odnos na relaciji rada i roditeljstva i zaštititi reproduktivno zdravlje. Ipak, postavlja se pitanje – odakle krenuti kada se vrh države ne bavi ovim problemom?
Bonus video: