Serija o ruskoj carici privukla svjetsku pažnju: "Ekatarina" je bila Njemica

Ovo je priča o toj izuzetnoj sagi, ali i o Katarini Velikoj, čija živopisna iografija sadrži još mnoštvo zanimljivih detalja
5832 pregleda 0 komentar(a)
Marin Aleksandrova u glavnoj ulozi, Foto: Promo
Marin Aleksandrova u glavnoj ulozi, Foto: Promo

Iako je serija “Ekatarina” o ruskoj carici Katarini Velikoj snimana isključivo u ruskoj produkciji i za potrebe televizije te zemlje, ona je privukla i svjetsku pažnju.

Američki portal Hollywood Reporter uvrstio je taj projekat iz 2014. godine, u režiji Aleksandra Baranovog i Ramila Sabitovog, koja se od nedavno emituje na Televiziji Vijesti i to nedjeljom u 19:10 sati, na listu 20 serija koje se moraju pogledati za vrijeme praznika.

“One koji vjeruju da ruska produkcija ima loš kvalitet, “Ekatarina” će uvjeriti u suprotno. Od raskošnih enterijera, preko bogatih kostima do najsitnijih detalja poput nakita, “Ekatarina” vlada u svom žanru. Odlična kinematografija prenosi gledaoce direktno u Rusiju. Kreativna upotreba svjetlosti na setu, naročito u scenama gdje prirodna svjetlost prolazi kroz prozore palate omogućava da skoro osjetite rusku zimu. Večernje svjetlo u vidu svijeća sa druge strane ističe pozlaćeni enterijer i odjeću bogatih boja koju nose samo privilegovani. Vizuelne slike su tako jasne da uključuju sva čula gledaoca”, pohvalio je seriju i sajt za kritike Silver Petticoat Review.

U središtu ove raskošne i uzbudljive priče je ćerka osiromašenog pruskog kneza, koji je udaje za budućeg ruskog cara Petra III, ali on više voli ratne igre nego žene. S obzirom na to da se radnja odvija u XVIII vijeku, da bi postigli autentičnost, glumci su morali da uvježbavaju brojne vještine karakteristične za to vrijeme, uključujući i mačevanje, ali i dvorske plesove.

Iz serije

Lik ruske carice na ekrane su prenijeli popularni ruski redatelji Baranov i Sabitov pod umjetničkim nadzorom oskarovca Vladimira Menjšova, a pazili su na svaki detalj prilikom snimanja. Najviše iz tog razloga, uloge stranaca dodijeljene su inostranim glumcima, pa je francuskog veleposlanika Četerdija odglumio francuski glumac Patrik Rolin, a Katarininu majku Džoanu igra njemačka glumica Izabel Šosnig. Ipak, za ulogu Katarine Velike produkcija filma tražila je glumicu sa posebnom ličnošću te je potraga potrajala sve dok odluka nije pala na 35-godišnju rusku glumicu Marinu Aleksandrovu koja je rekla kako o toj ulozi mašta još od djetinjstva.

“Ova je uloga pravi dar. Igrati osobu koja ima toliko mnogo lica kao Katarina Velika čast je koju nijedna glumica ne bi odbila. Znala sam puno o carici jer sam odrasla u Sankt Peterburgu, čitala sam njen dnevnik i memoare i stvorila sopstvenu sliku o njoj”, ispričala je glavna glumica kasnije.

Ona se u istom intervjuu osvrnula i na kostime koje nosi u seriji i u kojima se, iako izgledaju neudobno i komplikovano za nošenje, ali i samo oblačenje, osjećala savršeno udobno.

“Katarina koju igram je snažna i ambiciozna, dok istovremeno žudi za ljubavlju. Upravo to je i moja vizija te izuzetne žene”, poručila je ona.

Na račun glavne glumice stigle su pohvale i sa portala Eclecticpop.

“Gluma Aleksandrove je krajnje iskrena i zadivljujuća. Ona prenosi prvobitnu nevinost, ali i rastuću snagu i kraljevsku odlučnost koja objedinjuje budući carski identitet”, stoji na ovom sajtu.

Među glumcima iz prve sezone istakla se i Julija Aug, iako nije u prvom planu serije, a čak je nagrađena i ruskim pandanom Emi nagrade. Aug tumači lik još jedne ženske osobe koja se istakla u ruskoj istoriji, a u pitanju je Elizabeta, jedina preživjela nasljednica Petra Velikog i prva žena koja je vladala Rusijom.

“Dok prikazuje Elizabetu kao jaku ličnost, glumica dozira i njene nijanse, naročito u prenošenju detalja da iako je dijete cara Petra, nije pripremana niti obučavana da vlada, kao i u predstavljanju njenog straha od doušnika i špijuna na dvoru”, može se pročitati među kritikama.

Jedna od zanimljivosti koja se ističe, više za stvaran život Katarine Velike, nego za seriju, jeste i činjenica da “Majka domovine” nije bila Ruskinja, već Njemica.

Svog budućeg supruga, godinu dana starijeg nasljednika carskog prijestolja Petra III, Katarina je prvi put upoznala sa samo 10 godina. Kad je imala 15 godina, dobila je poziv od ruske carice Elizabete Petrovne, koja je preuzela ruski prijesto samo tri godine ranije.

Neudata i bez djece, Elizabeta je izabrala svog nećaka Petra da bude njen nasljednik i odlučila je da mu pronađe ženu.

“Voljela bih svog muža, samo kada bi on to želio ili mogao da bude i u najmanjoj mjeri vrijedan ljubavi. Ali već prvih dana braka stekla sam duboku odbojnost prema njemu. Rekla sam sebi: Ako budeš voljela ovog čovjeka bićeš najjadnije stvorenje na zemlji”, riječi su Katarine Velike, koje je na početku braka zapisala.

Neki istoričari vjeruju da Petar nije bio sposoban da konzumira brak i da je bio impotentan, dok drugi smatraju da je bio neplodan što je dovelo do nezadovoljstva u braku i vanbračnih veza oba supružnika. Brak je navodno konzumiran tek osam godina nakon vjenčanja. Rođen je carević Pavle za kojeg se vjeruje da je sin ruskog oficira Sergeja Saltikova koji je bio jedan od Katarininih ljubavnika.

Serija na TV Vijesti

Postoje sumnje da Petar nije otac nijednog od četvoro dece koje je Katarina rodila. Katarina nije predugo patila u braku s nevoljenim mužem, kad je napokon došao na prijesto, nije se dugo zadržao na njemu. Nakon samo šest mjeseci je umro, a postoje sumnje da je ona skovala zavjeru, zbacila muža s prijestola, zarobila ga i ubila u tamnici, ali to nikad nije dokazano.

Katarina je krunisana u svojoj 33 godini života, proglašena je jedinom i apsolutnom vladarkom zemlje i nastavila da vlada Rusijom sljedeće 34 godine, odnosno do svoje smrti. Infobox

Bonus video: