Profesor na beogradskom Fakultetu političkih nauka Zoran Stojiljković ocjenjuje kako protesti u Crnoj Gori, kao i u regionu, već pokazuju da u procesu promjena više nema povratka, ali da je teško prognozirati i kada će se potpune promjene desiti.
On smatra da će u Crnoj Gori, nakon tri decenije nesmjenjivosti vlasti, to biti moguće kada opozicija dokaže da je kredibilnija od vlasti, uz istovremenu evoluciju DPS-a.
To je, ističe Stojiljković, važno i Zapadu, koji je, kako kaže, zarad stabilokratije na Balkanu, često spreman da zažmuri na mnoge negativnosti u sistemu.
Novinarka TV Vijesti, Ljubica Milićević, profesora Stojiljkovića pitala je prvo da li je nakon afere Koverta, građanskih protesta i akcija, relativne homogenizacije opozicije koja neće na izbore bez fer uslova, stvoren dovoljan pritisak na vlast u susret izborima naredne godine da pristane na tehničku vladu, koja joj je trenutno neprihvatljiva.
"Ja mislim da neko vrijeme jednakog tretmana je neophodno da bi se pristalo na takve uslove. Opozicija mora da pokaže da umije, sem što traži demokratske reforme, da pokaže da ima konkurentne programe, efikasniju vlast, da pruži ozbiljne garancije da će demokratski vladati. Vi morate da uputite poruku, sa druge strane, iz dijela opozicije, da nećete dovoditi u pitanje multikulturni identitet, prava svih drugih, nećete previše kriviti politiku i izaći izvan okvira nećega što jeste pozicija suverene Crne Gore i tek kad postignete tu garanciju onda imate realne šanse za promjenom. I da recimo na neki način vlast evaluira. To je složena jednačina, zato vlast ovoliko traje koliko traje u Crnoj Gori, ali je moguće jer vlasti u regionu nemaju više kredibiliteta i građani su povjerovali u promjene, kaže profesor Stojiljković.
Može li se vlast promijeniti bez neke otvorenije podrške EU, kojoj po ocjeni dijela analitičara, u ovom trenutku, zbog različitih problema u Uniji, na Balkanu odgovaraju stabilokrate, čak i po cijenu vladavine prava?
Stabilokratija, kao što znate, to je režim koji malo proizvodi konflikte, malo ih kao rješava, održava neku stabilnost u regionu, što je jako važno. Taj Zapad i organizacije su spremne da zažmure pred mnogim bedastoćama i deficitima koje imaju vlasti. To je jedna stvar u kojoj se očito pokazuje da će igra unutrašnjih igrača, uz izvjesne garancije da to ne mijenja orijentaciju, biti nešto što onda Zapad prihvata, u bilo kojim opcijama.
U Srbiji je već zakazan kontramiting vlasti, spekuliše se o nečemu takvom i u Crnoj Gori. Rade li to odgovorne vlasti?
Odgovorna demokratska vlast uđe u ozbiljne razgovore i to perfektuira kao uslove.
Koju zemlju u regionu ipak vidite kao prvu u kojoj bi se mogle desiti neke promjene?
Teško je prognozirati. Promjene se dešavaju najlakše tamo gdje postoji nedvosmislena podrška evropskih institucija demokratskog Zapada i to se već desilo u Makedoniji. Ovdje će se promjene desiti onog trenutka kad praktično vi normalizujete čitav taj proces, učinite pristojnim normalnim društvo. Mislim da to nije brzo izvjesno, ali da povrataka više nema nazad, i da to ovi protesti u Crnoj Gori, kao i u Srbiji i u drugim zemljama pokazuju.
Bonus video:
