Izvještaj Svjetske banke pokazao je da Crna Gora, pored Albanije, bilježi najsnažniji rast broja radnih mjesta u regionu od 3,3 odsto.
Ovaj podatak u Zavodu za zapošljavanju vide kao rezultat pozitivnih privrednih kretanja u državi koja su rezultirala rastom novih radnih mjesta.
S druge strane, u Građanskom pokretu URA tvre da je riječ o zapošljavanju koje je privremenog karaktera, odnosno da se uglavnom radi o sezonskim poslovima.
U međuvremenu, kažu iz URE, hiljade visokoškolaca i dalje je na evidenciji nezaposlenih lica.
Pored Albanije, Crna Gora bilježi najsnažniji rast broja radnih mjesta u regionu od 3,3 odsto.
Ipak, skoro 43 odsto mladih dugoročno je nezaposleno.
Oko 17 procenata nezaposlenih mladih osoba u Crnoj Gori (od 15 do 24 godine) ne pohađaju ni obuku ni obrazovanje.
Ovo su samo neki od nalaza iz izvještaja Svjetske banke za Crnu Goru.
Iz Zavoda za zapošljavanje ocjenjuju da je Izvještaj pokazao da su se pozitivna privredna kretanja u državi odrazila i na povećanje broja novih radnih mjesta, koja, tvrde iz Zavoda, i dalje rastu.
"U ovom času je oglašeno oko 9 hiljada slobodnih radnih mjesta, što je za 5, 5 odsto više u odnosu na uporedni period prethodne godine. Dominantno slobodona radna mjesta su iz oblasti ugostiteljstva i turizma i iz djelatnosti trgovine i djelatnosti pomoćnih uslužnih zanimanja", istakao je Goran Bubanja, pomoćnik direktora ZZZCG.
S druge strane, u Građanskom pokretu URA kažu da upravo ove vrste poslova, koje su privremenog sezonskog karaktera, zamagljuju sliku stvarnog stanja nezaposlenosti.
"Do ljetnje sezone je ta stopa nezaposlensoti veća da bi po završetku turističke sezone, poslije početnog smanjivanja tokom sezone, ona kasnije opet rasla. Ta nova radna mjesta koja otvaramo su niskoplatežna i niskokvalitetna radna mjesta dok mladi ljudi odlaze iz Crne Gore što je u ovom trenutku neprihvaltjivo", kazao je Miloš Konatar iz GP URA.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, u Crnoj Gori je oko 38 hiljada nezaposlenih.
Koliko je stanje na tržištu rada alarmantno, Konatar ilustruje sljedećim podatkom.
"Imamo pet hiljada visokoškolaca na ZZZ. Od tih pet hiljada, četiri i po hiljade visokoškolaca je starosti do 30 godina. Dakle, to je ono što zabrinjava, struktura nezaposlenosti", rekao je Konatar.
I iz Zavoda priznaju da postoji neusklađenost ponude i tražnje na tržištu rada u Crnoj Gori - nekih visokoškolaca je previše, a neke srednje stručne spreme nisu više atraktivne na tržištu rada.
"S aspekta visokoobrazovanja tu su najzastupljeniji pravnici, ekonomisti, ali za njih imamo i najveću potražnju. Što se tiče vss, na našoj evidenciji najviše imamo maturanata gimnazije, daktilografa koji je očigledan primjer zanimanja koja su nova. Tehnološka rješenja dovela da više nemamo tražnju za daktilografima, u veoma malom obimu, zatim ekonomski tehničari", rekao je Bubanja.
Iz Zavoda kažu, u cilju usklađivanja upisne politike, rade analize tržišta rada koje dostavljaju svim relevantnim institucijama.
Bonus video:
