Za Sudski savjet nije sporna mogućnost ponovnog izbora Medenice

Ugledni pravnici ističu da Ustav ne dozvoljava treći mandat na poziciji predsjednika Vrhovnog suda, iz Sudskog savjeta objašnjavaju da se prvi mandat sudija računa od primjene zakona o Sudskom savjetu 2015.
3553 pregleda 5 komentar(a)
Ažurirano: 30.05.2019. 20:15h

Nakon što je 24. aprila kazala da još uvijek nije razmišljala o eventualnom učešću na oglasu za predsjednika Vrhovnog suda, Vesni Medenici očigledno nije dugo trebalo da razmisli.

Mjesec kasnije jedina se prijavila na konkurs za predsjednicu Vrhovnog suda. Njena namjera da i narednih pet godina šefuje crnogorskim sudstvom za pravnike je sporna.

“Ustav, odnosno amandmani na Ustav koji su usvojeni 2013. godine, jasno propisuju da isto lice može biti birano za predsjednika Vrhovnog suda najviše dva puta. Ovo onemogućava izbor gospođe Medenice treći put za predsjednicu Vrhovnog suda”, kazao je za TV Vijesti pravnik Dragan Šoć.

Pravnik Boris Marić kaže i da je upitna legitimnost Sudskog savjeta koji imenuje sudije i predsjednike sudova.

“Pitanje je da li Sudski savjet trenutno u ovom sastavu i sa spornim legitimitetom, pošto je nekim članovima istekao mandat, je kadar, što bi narod rekao, da bira predsjednika Vrhovnog suda ili predsjednicu, tako da je to veliko pitanje legitimiteta tog tijela i zbog toga bi nam trebali neki ozbiljni pregovori na političkom nivou”, rekao je Marić.

Iz Sudskog savjeta u odgovoru na pitanja Televiziji Vijesti konstatuju da imaju puni legitimitet da odlučuju o imenovanju sudija i predsjednika suda.

“O legitimitetu i legalitetu i načinu funkcionisanja Sudskog savjeta svoj nalaz dala je Venecijanska komisija. To je u formi dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama usvojila Skupština Crne Gore. Saglasno tome, Sudski savjet funkcioniše u punom kapacitetu i obavlja svoje ustavne i zakonske nadležnosti, što se ne dovodi u pitanje, pored ostalog, ni u ovogodišnjem Izvještaju Evropske komisije”, kazali su iz Sudskog savjeta.

Na pitanje moze li se funkcija predsjednika Vrhovnog suda po Ustavu obavljati vise od dva puta odgovaraju da će se o tome i drugim relevantnim pitanjima u vezi sa izborom, prvo izjasnjavati Vrhovni sud, pa Sudski savjet.

Međutim, već sada jasno saopštavaju da se prvi mandat sudija računa od dana primjene novousvojenog Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, 2015. godine. To Medeničin izbor očigledno ne dovodi u pitanje.

“Na današnjoj sjednici Sudskog savjeta obavljeni su intervjui sa kandidatima za izbor predsjednika pojedinih sudova. Tim povodom, Savjet je cijenio i validnost njihovih kandidatura, polazeći od jednog od osnovnih ustavnih principa da zakoni važe za ubuduće, što se odnosi i na Zakon o Sudskom savjetu i sudijama, uključujući odredbe koje se odnose na izbor predsjednika sudova (član 42). Retroaktivnost je izuzetno utvrđena Ustavom za pojedine odredbe, ako to zahtijeva javni interes, i u postupku donošenja zakona (član 147 stav 2 Ustava), što u konkretnom slučaju nije utvrđeno. Pomenuti, kao i drugi principi i odredbe će se cijeniti u primjeni Amandmana VII kojima se uređuje izbor predsjednika Vrhovnog suda, o čijoj će se kandidaturi prvo izjasniti Opšta sjednica Vrhovnog suda, koju čine sve sudije ovog suda. Sa te sjednice Savjetu će se dostaviti predlog, koji će se utvrditi tajnim glasanjem, što samom predlogu daje visok nivo legitimiteta. Potom će Sudski savjet donijeti odluku o izboru predsjednika Vrhovnog suda i istovremeno je obrazložiti, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena”, kazali su iz Sudskog savjeta.

U Demokratskom frontu i Socijaldemokratskoj partiji nemaju dilemu – produženje mandata Sudskog savjeta suprotno je Ustavu Crne Gore, i to tijelo ne može izabrati predsjednicu Vrhovnog suda.

“Sudski savjet nema legitimitet za izbor bilo kog sudije, bilo kog predsjednika suda, a kamoli tako jedne odgovorne funkcije kao što je predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore”, kazala je poslanica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković.

“Sjećamo se prošle godine kako je predsjednik Sudskog savjeta saopšavao da će oni raditi samo tehničke poslove, mi vidimo oni žele da biraju najznačanije funkcije u pravosuđu”, dodaje poslanik DF-a Milutin Đukanović.

Iz Demokratske partije socijalista nisu htjeli da govore na ovu temu dok se ne završi procedura izbora. S druge strane, njihov koalicioni partner, Andrija Popović iz Liberalne partije konstatuje da ponovni izbor Medenice nije pravno čista stvar.

“Vjerujem da će Sudski savjet donijeti pravilnu odluku, nikako ne smijemo ulaziti ponovo u taj neki pravni haos i kandidovanje koje možda i nije legitimno. Mislim da bi tu morao da se umiješa i Ustavni sud koji bi u svakom slučaju prije nego dođe do eventualnog izbora predsjednice Vrhovnog, predsjednika mnogih osnovnih sudova u Crnoj Gori, donio odluku, da ne bismo poslije ulazili u neki pravni haos”, kaže Popović.

Medenici drugi mandat ističe 26. jula ove godine. Ona je za predsjednicu Vrhovnog suda izabrana jos 2007. godine, a prethodno je bila vrhovna drzavna tuziteljka.

Bonus video: