Nakon što je prije desetak dana premijer Duško Marković poručio da će Vlada početi pregovore o raskidu koncesija za izgradnju MINI hidroelektrana - na bjelopoljskoj rijeci Bistrici, Murinskoj, Đuričkoj i Komaračkoj rijeci u Plavu, kao i na šavničkoj Bukovici i Trepačkoj rijeci u Andrijevici, iz Ministarstva ekonomije jos ne otkrivaju bilo kakav detalj u vezi sa tim.
“O pregovaračkim pozicijama, toku pregovora i ostalim relevantnim detaljima javnost ce biti blagovremeno obavještavana”, kazali su iz Ministarstva ekonomije.
Odustajanje od gradnje ovih malih hidroelektrana znači i kraj poslovnog poduhvata kompanije Hidra MNE, koja je na rijeci Bukovici planirala da gradi dva takva postrojenja. Izvršni direktor te podgoričke kompanije Boban Garović kazao je TV Vijesti da ni on nije dobio bilo kakvu informaciju u vezi sa pregovorima o raskidanju ugovora.
U Ministarstvu ekonomije ostaju nijemi i na pitanje o okvirnoj šteti koju bi trebalo nadoknaditi investitorima.Vijesti su u srijedu objavile da bi obeštećenje koncesionarima koji imaju ugovore i dozvole za gradnju malih hidroelektrana na šest vodotokova moglo premašiti 40 miliona eura, jer je, prema investicionim dokumentima, vrijednost gradnje preko 44 miliona eura. Do danas, niko nije demantovao ovu informaciju.
Iz organizacije KOD ističu da su građani već plaćali investitorima najavljenu gradnju mini hidroelektrana – što preko računa za struju, što preko drugih budžetskih davanja, te da se ne smije dozvoliti da na njihova leđa sada padne i teret koji nosi odustajanje od gradnje hidroelektrana.
“To znači da od prosječne plate u Crnoj Gori 510,11,12,13 eura bi trebalo između 20 i 25 posto na godišnjem nivou jedne plate da damo direktno ili indirektno investitorima i vlasnicima mhe što je apsolutno sa bilo kog stanovništva nerezonska odluka”, rekao je Srđan Perić iz organiizacije KOD.
Organizacija Balkanwatch nedavno je objavila da su korist od izgradnje malih hidroelektrana imali ljudi bliski predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću ili njegovom DPS.Upravo u tome, Srđan Perić vidi posao za nadležne institucije koji bi mogao rezultirati najmanjom mogućom štetom po budžet građana .
“To je vrlo zanimljiv slučaj za Tužilaštvo da vidimo kako smo došli do toga da lica bez ikakvog prethonog iskustva u oblasit energetike sa novim firmama, sa firmama kojima ne vidimo iz bilo kog dokumenta kako se mogu ponašati u procesu koncesije kako oni dobijaju taj veliki ekonomski kolač+da se utvrdi da li tu ima elemenata udruživanaj radi sticanja koristi na nezakonit način+Postoji stavka u koncesionim aktima koja govori o sporazumnom raskidu ugovora i ona se može aktivirati na način da bude razuman i da nema štete po građane. Znači državni interes je da se sklope sporazumni raskidi, po najpovoljnijim uslovima za građane", dodao je Perić.
U ovom trenutku električnu energiju proizvodi 13 malih hidroelektrana, uglavnom na sjeveru Crne Gore, u izgradnji je još 31, a za osam je u toku priprema planske dokumentacije.
Bonus video:
