U posljednje vrijeme širom razvijenog svijeta debatuje se o skraćivanju radne sedmice s pet na četiri radna dana. Neke kompanije već su prihvatile takav način rada, a da pritom nijesu smanjivale plate zaposlenima.
Crna Gora, s druge strane, po podacima Eurostata, u vrhu je po dužini radne sedmice u Evropi i ona iznosi 43,6 sati. Najbolja je Holandija gdje se radi gotovo 12 sati manje, a njihov BDP je 6,5 puta veći nego u Crnoj Gori.
U Uniji poslodavaca smatraju da je veći fond radnih časova uzrokovan time što u odnosu na zemlje okruženja imamo više neradnih dana u toku godine.
"Mi, za razliku od većine zemalja u Evropi za svaki praznik imamo dva neradna dana i, upoređujući sa regionom, jedino kod nas postoji da, ako praznik pada za vikend, onda se pomjera neradni dan za jedan ili dva dana. Negdje možemo stvarno tražiti razloge u tome", kaže Filip Lazović iz Unije poslodavaca.
S druge strane, u Uniji slobodnih sindikata napominju da su upravo podaci Eurostata pokazali da je Crna Gora među zemljama sa najmanjim brojem prazničnih dana, i dodaju da ovakav izvještaj daje pravu sliku o tome koliko smo daleko od evropskih standarda.
"I pored toga što smo treći po rangu radne sedmice, imamo najmanju minimalnu zaradu u Evropi, 193 eura, i to samo pokazuje da smo u Crnoj Gori u ovom trenutku daleko od onih evropskih standarda kojima težimo da se približimo", ističe Srđa Keković iz USSCG.
Podaci Eurostata pokazuju da muškarci rade duže od žena - 41 sat, žene 39,3 sati. Očekivano, najduže rade rudari - 42 sata, dok je najkraća radna sedmica prosvjetarima – 38,1 sat. Najviše se sedmično radi u Turskoj 49,1 sat, i na Islandu gdje radna sedmica iznosi 44 sata.
"Što se tiče problema koji imaju naši zaposleni, a samim tim i poslodavci, to je nešto što zavisi i od poslodavaca i zaposlenog, ali i u velikoj mjeri od države kooja treba da se postara da u narednom periodu dobijemo mnogo bolji poslovni ambijent. Samo će razvijena ekonomija dati nova radna mjesta i povećanje zarada", ističe Lazović.
Minimalna zarada od 1. jula iznosiće 222 eura, a do kraja godine će se nastaviti pregovori kako bi došla makar do 50 posto prosječne plate. S druge strane, dok je evropskim poslodavcima davno postalo jasno da nije ključno koliko radnik vremena provodi na poslu, već što i kako tokom radnog vremena odradi, u Crnoj Gori inicijative o skraćenju radnog vremena nema ni na vidiku.
Bonus video:
