Ako želite da kupite dvosoban stan u Podgorici,u ponudi su i oni od svega 40 metara kvadratnih.
Sa izgradnjom ovakvih stambenih jedinica, jedna od građevinskih firmi počela je prije sedam, osam godina.
"Spavaće sobe imaju otprilike 9, 10 kvadrata, dnevni boravak ima 9, 10 kvadrata, kupatilo i hodnik tri do četiri kvadrata, sve zavisno od strukture stana. Više stanovništva se opredjeljuje za manju kvadraturu, jer je lakše zbog plaćanja, svega toga, našeg standarda", kaže Dragan Novaković iz građevinske kompanije.
Dok investitori priznaju da je nevjerovatno mala kvadratura dvosobnih stanova posljedica niskog životnog standarda, struka konstatuje kako je to dovelo i do niskih standarda u arhitekturi.
"Postojao je jako strog propis, to je jugoslovenski standard, tako da je dječija soba bila 9, 10, 12 kvadrata, roditeljska soba od 15 pa i više, tako da roditeljska soba mora da ima te plakare, bračne krevete i tako dalje.. A ovo mora da ima i kuhinjski prostor, kupatilo, onda dnevni boravak, od 15 do 18 kvadrata, kad to sve saberete taj stan mora da ima preko 60 kvadrata", kaže arhitekta Pavle Popović.
Popović primjećuje da su u ovoj priči samo investitori na dobitku.
"To je izgleda najbolji način da čovjek ostvari taj kapital i da ima neku korist, stanovi se prodaju duplo skuplje nego što vrijede. Ko može da napravi stan u takvom jednom prostoru, možda je to majstorstvo, nekakav fluid, ali u humanom smislu i suštinskom, uloga arhitekata je da stvaraju neki prostor koji je za čovjeka“.
U nevladinoj organizaciji Kana ističu da je, kako kažu, aktuelnom urbanističkom i arhitektonskom haosu doprinijelo nepostojanje regulative na državnom nivou, koja bi definisala i koliku bi kvadraturu trebalo da imaju višesobni stanovi.
"Ovakva je stanogradnja u zadnje vrijeme i zadnjih nekoliko godina, jer čekamo pravilnik o minimalnim tehničkim uslovima za izgradnju stanova i s obzirom da ga nema, onda nam te minimalne standarde prosto kroje investitori koji grade same zgrade. Uopšte nema gradski ili državni arhitekti čime da kontrolišu način na koji se grade ti stanovi, nego prosto investotori koji grade te zgrade mogu da rade kako god hoće", tvrdi Ružica Draganić iz NVO Kana.
Pitali smo Ministarstvo održivog razvoja kada će usvojiti pravilnik i šta rade kako bi se kontrolisala ili eventualno zaustavila dehumanizacija životnog prostora, koja vodi lošim uslovima života. Odgovor nismo dobili.
Bonus video:
