Trgovinski ratovi velikih sila, neizvjesnost koju nosi Bregzit, ekonomski protekcionizam, geopolitičke napetosti, klimatske katastrofe... Vodi li sve ovo svjetsku ekonomiju u novu krizu, već naredne godine?
"Naznaka za svjetsku ekonomsku krizu još uvijek nema, razloga za paniku nema. Međutim, nažalost, ima razloga za duboku zabrinutost", smatra Mila Kasalica, ekonomska analitičarka.
Prvi od njih je, navodi Kasalica, značajan, gotovo nekontrolisan, pad indeksa na američkim berzama, u posljednja dva mjeseca
"A prvi uzrok tome je neznanje koje dolazi posebno, po strateškim definicijama u ekonomiji, iz glavne političke kancelarije u SAD-u", navodi Kasalica.
Obeshrabrujući rezultati stižu i iz Evrope. Lokomotiva njene ekonomije, Njemačka, usporava a njemački ekonomski institut konstatuje da je sve više pokazatelja da ta država ide ka recesiji jer izvozno orjentisane njemačke industrijske kompanije muku muče sa slabijom inostranom tražnjom. Kasalica ističe kako od njemačke ekonomije zavisi ukupna ekonomija EU.
"Njemačka ima visoku akumulaciju i samim tim može da donese dva realna ekonomska izbora - ili da ulaže u svoju infrastrukturu, poveća investicije i poveća javnu potrošnju, ili da zbog izolacionističkih ratova Amerike, a što je stavlja u visoko osjetljivu ekonomsku poziciju, mora da traži nova tržista, ili nove izvozne i uvozne strukturisane kanale. I jedan i drugi model za Njemačku ne mogu značiti, čak i kad uđe u recesiju, da je to visoki problem, međutim to je problem za usporavanje evropske ekonomije", ocjenjuje Kasalica.
A onog trenutka kad uspori Njemačka, značajno usporavaju I zemlje našeg regiona jer su, prije svega, ili uvozno, ili radno tržište za Njemačku. Šta sve to znači za Crnu Goru, koja iz Njemačke uvozi preko 100 miliona eura robe svake godine a izvozi manje od 10 miliona?
"Mi ne moramo da završimo u krizi čak i ako Centralna banka nastavi da nekvalitetno radi svoj posao jer udarni bankari u ovom trenutku spašavaju reputaciju bankarskog sektora. + čak i ona da se desi, neće biti niti toliko duga, niti toliko teška kao prije 10 godina. Međutim, mi možemo da završimo u krizi interno generisanoj jer smo slijedili naš sistem – da nista ne radimo jer nam institucije ne žele da razmisljaju o strategiji i onome sto treba da se mijenja kako bi postepeno jačala ekonomija, nego su nam institucije zarobljene u korupcionaškim i konflikt interesima", kazala je Kasalica za TV Vijesti.
I svjetski ekonomski analitičari konstatuju kako više od brojki zabrinjava nestabilnost jer se ne zna šta će se desiti u prvom redu sa trgovinskim ratom Amerike i Kine i u kakvom obliku ce se desiti Bregzit, te da će sve biti jasnije krajem godine.
Bonus video:
