Preduzeće Pomorski saobraćaj, u vlasništvu braće Ban, bliskih predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, sedam mjeseci bez produženog ugovora sa Morskim dobrom prevozilo je putnike i vozila na trajektnoj liniji Kamenari-Lepetane.
Ova "zlatna koka" braći Ban godinama donosi milionsku zaradu.
Aneks ugovora konačno je potpisan početkom avgusta, ali još nema novog tendera za ovu liniju jer se čekaju izmjene određenih zakona, najkasnije do kraja godine.
Opozicija sumnja da se u ovom poslu nastavlja s politikom na štetu građana i u korist privilegovanih pojedinaca.
Na jedinoj trajektnoj liniji u državi Kamenari-Lepetane nema zastoja.
Sa papirima, koji regulišu ovaj saobraćaj, međutim, druga je priča.
Petnaestogodišnji Ugovor o korišćenju dijela obale u Kamenarima i Lepetanima, između Morskog dobra i preduzeća Pomorski saobraćaj koje gazduje ovom linijom, istekao je još 31. decembra prošle godine.
Tek sedam mjeseci kasnije potpisan je Aneks ugovora.
"Ugovor sa AD Pomorski saobraćaj je produžen na osnovu Zaključka Vlade Crne Gore, i to do dodjele koncesije za obavljanje djelatnosti linijskog pomorskog saobraćaja na relaciji Kamenari-Lepetane", saopšteno je iz Javnog preduzeća "Morsko dobro".
Vlada je ovu saglasnost dala još u decembru prošle godine, a iz Morskog dobra nijesu odgovorili na pitanja - zašto se ovoliko kasnilo, ko je za to odgovoran, te na osnovu kog dokumenta je tekao saobraćaj od početka godine do 7. avgusta, kada je potpisan Aneks ugovora.
U opoziciji pozivaju na odgovornost.
"Ni prvi, ni zadnji slučaj, nažalost, da se kasni i odugovlači sa aneksiranjem nekog ugovora, kako bi se u onom interegnumu, između ugovora i aneksa ugovora, odnosno od momenta kad je ugovor istekao, ostvario profit koji nema svoje zakonsko uporište", istakao je nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović.
"Jedna je politička odgovornost zbog takvog ponašanja, a druga je, ukoliko se dokaže da je takvim nezakonitostima napravljena šteta državnom budžetu, ovo su javne informacije, eventualna krivična odgovornost ljudi koji svojim postupanjem napravili štetu državnu budžetu", rekao je Bojan Zeković (SDP).
Po dosadašnjem ugovoru, Pomorski saobraćaj, u vlasništvu braće Dušana i Dejana Bana i Željka Mihailovića, bliskih predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, za korišćenje morskog dobra plaćao je mjesečnu naknadu - četiri odsto prihoda od prodatih karata za prevoz trajektom.
Morsko dobro tako je za osam mjeseci ove godine od Pomorskog saobraćaja prihodovalo blizu 180 hiljada eura a od 2004. godine ukupno oko dva i po miliona.
S druge strane, "zlatna koka" braće Ban svake godine ima milionski profit pa je samo prošle imala neto zaradu od skoro dva miliona eura.
Aneks ugovora sa Pomorskim saobraćajem čekao se sedam mjeseci, a i dalje se čeka, na tender za davanje u dugoročni zakup trajektnih pristaništa.
Zašto ga još nema?
"Zaključcima Vlade zaduženo je Ministarstvo saobraćaja i pomorstva da u predlozima zakona o oblasti sigurnosti pomorske plovidbe i upravljanja lukama predloži i način uređivanja linijskog pomorskog saobraćaja, kao i pitanje dodjele koncesije za djelatnost linijskog pomorskog saobraćaja. Izmjene ova dva zakona planirane su za IV kvartal tekuće godine", kazali su iz Javnog preduzeća Morsko dobro.
Odugovlačenje i ovog posla indikativno je za opozicionare.
"Da je i DRI konstatovala da država Crna Gora, odnosno Morsko dobro uopšte nemaju uvid u realan obim prometa usluga od strane ovog preduzeća na bazi koga bi se naplaćivala naknada", rekao je Damjanović.
"Ova situacija pokazuje da Vlada ne radi u javnom interesu građana, već u interesu konkretnog pojedinca. Od same privatizacije tog preduzeca, kada je jedan prirodni monopol iz države prenesen u privatne ruke, preko nalaza DRI gdje se ukazuje na mogućnost pravljenja štete državnom budžetu tokom svih ovih godina, profita koji se slivao u privatne džepove, a trebalo je da bude državni", kazao je Zeković.
A novim propisima, koje je definisala Vlada, minimalna cijena godišnjeg zakupa, odnosno naknade za korišćenje morskog dobra sastojala bi se od fiksnog dijela - 230 hiljada eura i varijabilnog, koji iznosi dva odsto od ukupnog prihoda od prodatih karata za prevoz trajektom.
Bonus video:
