Više od 13 godina, cetinjsku i crnogorsku javnost, kao i zainteresovane međunarodne adrese, aktuelna vlast je uvjeravala da će polazna stanica za najdužu žičaru na svijetu u neposrednoj blizini Ljetnje pozornice na Cetinju.
Od toga za sada neće biti ništa.
“Već 13 godina se priča o projektu izgradnje žičare Kotor-Lovćen-Cetinje i na žalost osim izrađene projektne dokumentacije i određenih fizbiliti studija izvodljivosti, i neuspjelih raspisanih tendera, gotovo da nije ništa značajnije urađeno po tom pitanju", kazao je Nikola Đurašković iz SDP-a
Projektom je bila predviđena izgradnja 15 kilometara duge žičare sa gondolama i četiri stanice: dvije početne, na Cetinju i u Kotoru, kao i dvije međustanice: Kuk i Ivanova korita. Planirano je da se projekat, vrijedan 47 milona eura, realizuje kroz model privatno-javnog partnerstva, tačnije putem koncesije. Međutim, sasvim skoro, javnost je saznala da je Vlada, projekat na koji je do sada potrošeno više od milon eura, na razne fizbiliti studije, idejna rješenja i projektnu i tendersku dokumentaciju, odlučila da racionalizuje.
"Vlada je na sjednici od 17. 10. 2019. godine usvojila Plan davanja koncesije za žičaru Kotor-Lovćen za 2020. godinu kojim se predlaže racionalizacija obuhvata projekta, u skladu sa trenutnim okolnostima i iskustvima iz najbolje prakse", saopšteno je iz premijerovog kabineta.
“Jeste da Njeguši pripadaju cetinsjkoj opštini, i da će to imati određene benefite i za Cetinje, ali za Njeguše u svakom slučaju. Ali ukoliko se ne izgrade i druge faze, odnosno ukoliko se žičara ne dovede do ove lokacije gdje se trenutno nalazimo, za Cetinje ne može imati one koristi koje su bile planirane u početku realizacije ovog projekta”, kazao je Đurašković.
Zanimljivo je da Vlada 13 godina nije mislila da je dionica sa Cetinja skupa i neisplativa finansijski. Čak su godinama izlazili sa procjenama, kako bi Cetinje samo u prvoj godini funkcionisanja žičare moglo privući između 800 hiljda i milion ipo eura dodatne potrošnje stranih turista, dok bi NP „Lovćen“ prihodovao između milion I 300 i 2 miliona 400 hiljada eura. U vladi tek sada dovode u pitanje studije opravdanosti, koje su sami finsirali i radili.
"Studija opravdanosti rađena za potrebe prethodnih tenderskih procedura predlagala je da država privatnom partneru – koncesionaru, tokom cjelokupnog trajanja koncesije, obezbjedjuje plaćanje naknade za raspoloživost. Ovakav pristup nismo smatrali racionalnim, pa i po cijenu nepočinjanja ove investicije", rečeno je iz premijerovog kabineta.
Vlada nije tako mislila kada je austrijaska Vlada donirala 200 hiljada eura za izradu fizbiliti studije, ili kada su dvije austrijske kompanije dale isto toliko novca za izradu idejnih i projektnih rješenja, ili kada je Evropska banka za obnovu i razvoj donirala 240 hiljada za izrada koncesionog akta.. Vlada je vjerovala u opravdanost svog plana i 2016 kada je raspisala međunarodni teneder, i tvrdila da vlada veliko intersovanje za ovaj projekat.
“Ako ne dođe od realizacije cijelog projekta, postavlja se pitanje odgovornosti za utrošak tih sredstava", dodao je Đurašković.
Jasno je već sada da je Vlada došla u situaciju, da neka inostrana kompanija, od državnog projekta koji je u tri izborna ciklusa bio ključno obećanje vladajuće stranke, napravi švedski sto! Kompanija Lajtner, od tri dionice, izabrala je samo onu za koju misli da može biti profitabilna. Druge dvije ostavila je državi i građanima.
Bonus video: