Čije su žabljačke šume? Ljudi koji se godinama bore za očuvanje prirodnih ljepota durmitorskog kraja kažu da sigurno ne pripadaju Žabljačanima, jer, kako tvrde, kompanija “Pelengić trejd” sa sjedištem u Bijelom Polju na sumnjiv način drži monopol nad njima.
"Pelengić je glavni koncesionar na durmitorskom terenu i Pelengić je uništio sve male pilane čiji su vlasnici naši ljudi sa žabljačkog područja. Napravismo milionera koji treba da kupi Vektru Jakić iz Pljevalja. Veliko je pitanje ko stoji iza tog čovjeka", kaže Milovan Vojinović iz Društva prijatelja Durmitora i Tare.
"Dalje od očiju javnosti odvija se pohara šumskog bogatstva Crne Gore, u smislu pustošenja šuma", dodaje Darko Stijepović iz Centra za razvoj Durmitora.
Vojinović i Stijepović podsjećaju da je Pelengić bio jedan od dobitnika čuvenih kredita iz Abu Dabi fonda za razvoj, za projekat drvoprerade na Njegovuđi. Novoizgrađenu pilanu od tog novca 2016. u rad je pustio tadašnji ministar poljoprivrede Petar Ivanović.
Sagovornici TV Vijesti sumnjaju da je Pelengiću i taj posao namješten, kao i da ta pilana do danas nije popravila tešku situaciju u žabljačkoj drvopreradi.
"Sva ova šuma, koja se ovdje posiječe, možda nekih dva-tri posto se išega i ovdje odradi, a ovo sve ide kamionima i proda se u trupcima na drugim destinacijama. Mi imamo snimke tih kamiona koj napuštaju Žabljak. Po šest kamiona, šlepera", ističe Vojinović.
Uprkos obećanju da će dati odgovore na optužbe, Ratko Pelengić je to odbio kada je ekipa TV Vijesti iz Bijelog Polja po dogovoru sa njim došla u kompaniju “Pelengić trejd”.
U Upravi za šume PJ Žabljak dematuju da Pelengićeva kompanija ima sve koncesije na žabljačke šume. Za njih je “Pelengić trejd” koncesionar koji siječe, izvlači i plaća šumu po zakonu.
"Tačno je da Pelengić trejd dobio 88 posto ili oko 16 hiljada metara kubnih bruto drvne mase, ali javnim oglasnom iz januara 2019. To su jednogodišnje koncesije, gdje se ljudi nadmeću s cijenom. Pošto je on dao najbolje cijene, odnosno ispunjavao najbolje uslove, on je i dobio. On radi u skladu sa zakonskim propisima", navodi Slavka Čabarkapa, šef PJ Žabljak Uprave za šume.
Čabarkapa tvrdi i da Pelengić sanira prostore na kojima siječe, dok NVO aktivisti kažu da iza njega ostaje pustoš, jer je u proces izvlačenja uveo rad sa tiberčekom. Nadležnima poručuju da se što prije prekine uništavanje šumskog bogatstva.
"Kao u Evropi, Sloveniji, Srbiji, Bosni... Određena organizacija koju će država finansirati sjeći će šumu, održavati šumu, uzgajati šumu, izvlačiti do lagera. Ko god bude htio da vrši preporodaju šume, obradu, može na lageru da kupi šumu, tako da će to biti bolje i za ljude koji žive tu i za državu i za nas", kaže Stijepović.
Sagovornici TV Vijesti predlažu i da se na 20 godina zabrani sječa, kako generacijama koje dolaze u nasljeđe ne bi ostavljali probleme, već prirodno bogatstvo.
Bonus video:
