Lektorka Jelena Marković za Boje jutra je govorila o nedoumicama koje se javljaju u upotrebljavanju različitih termina koji se vezuju za epidemiju koronavirusa i mjere izolacije.
Kako kaže lektorka, najčešća greška se ovih dana pravi u upotrebi riječi - karantin i izolacija.
„Dok se mi trenutno nalazimo u izolaciji i odvojeni smo jedni od drugih, karantin je ustanova u koju se upućuje osoba za koju se smatra da je nosilac zaraze“, objašnjava Marković.
Ona ističe da se koronavirus piše zajedno u situacijama kada označavamo porodicu virusa, dok riječ korona odvajamo onda kada označavamo pojedinačan virus. „Međutim, kako se već sada odomaćilo reći i zajedno napisati koronavirus, možemo reći da je i takva upotreba pravilna“, dodaje.
„U pisanju se griješi i prilikom oznake virusa - Covid19“, napominje lektorka i objašnjava da ovu riječ treba pisati onako kako je izgovaramo i malim početnim slovom - kovid19.
„Na samom početku cijele situacije se javila nedoumica u pogledu korišćenja riječi „doma“ u sada već poznatom sloganu „ostani doma“, međutim, ova upotreba je pravilna“, kaže Marković i objašnjava da je u pitanju riječ koja se koristi kako u Crnoj Gori, tako i u zemljama regiona.
Ona napominje da je zabuna nastala usljed, čini se, nedostatka upotrebe riječi „doma“ na sjeveru Crne Gore u onom značenju u kojem se posljednjih dana ona koristi, već se na sjeveru zemlje ona upotrebljava u širem smislu, za oznaku domaćinstva uopšte.
„Važno je napomenuti da nije ispravno reći „ostaću kući“ već „ostaću kod kuće“ i tu se sada često prave greške“, kaže lektorka.
Greške se takođe mogu uočiti u upotrebi termina "socijalna distanca" i "fizička distanca", pa ona pojašnjava da je socijalna distanca sociološki pojam koji označava otuđenost od određene grupe, dok je fizička distanca fizička udaljenost i treba se koristiti u kontekstu epidemije i propisane mjere.
„Jezičke greške se javljaju i kod riječi „dezinfekcija“, kada se ona upotrebljava u formi glagola, pa je tako nepravilno reći „dezinfekovati“, već je pravilno „dezinfikovati“, što je posljedica glasovne promjene do koje je došlo još u latinskom jeziku“, napominje Marković.
Kako kaže, greške se dešavaju i u situacijama kada se, usljed svakodnevne upotrebe, izostavi jedno slovo u riječi, poput riječi „kontigent“ koja se zapravo pravilno izgovara „kontingent“.
Nedoumice se javljaju i kod pravilne upotrebe riječi, pa je tako lektorka pojasnila da je podjednako pravilno reći i Vaskrs i Uskrs.
„U pitanju su riječi iz staroslovenskog jezika, a u narodnom govoru je došlo do korišćenja glasa „u“ usljed čega se ustalio i naziv - Uskrs, pa se tako ovi termini upotrebljavaju jednako kod pravoslavaca i katolika“, kaže lektorka i napominje da izraze u takvim slučajevima treba upotrebljavati onako kako nam nalaže tradicija i jezičko osjećanje.
Bonus video:
