Jadranka Mihaljević, predstavnica Seizmološkog zavoda, za Boje jutra je govorila o seizmičkoj situaciji u Crnoj Gori, 41 godinu od razornog zemljotresa 1979. godine u nekadašnjoj Jugoslaviji.
„Zemljotres iz '79. godine je jedan od jačih zemljotresa na Balkanu i prouzrokovao je velike ljudske i materijalne gubitke“, kaže Mihaljević i ističe da su nastale i velike sociološke promjene koje se i ne mogu mjeriti.
Ona objašnjava da je zemljotres izazovao promjene u građevinskim normativima i načinima daljeg rada na planiranju i uređenju gradova.
„Dešavanja u Crnoj Gori pokazuju da smo naučili nešto na iskustvu iz '79. godine, a vidimo da na primjer Albanija nije unaprijedila svoje normative i da sada trpe velike posljedice novih zemljotresa, dok primjer u Zagrebu pokazuje da, bez obzira na unaprijeđenje propisa i zaštite, postoji problem sa već postojećim objektima koji se moraju sanirati“, objašnjava Mihaljević.
„Posljednjih četrdesetak godina na Balkanu je mirno, za razliku od iskustava koja su obilježila šezdesete, sedamdesete i osamdesete godine“, kaže ona i dodaje da se čini da je seizmička atmosfera na Balkanu ponovo aktivna u novoj deceniji.
Ona ističe da je Balkan prepoznat kao pogodno tlo za zemljotrese, a da se seizmička aktivnost obično dešava u različitim sekvencama.
Mihaljević napominje da se priroda neće promijeniti, pa joj se mi moramo prilagoditi, kao i da svi znamo da je područje Crne Gore podložno zemljotresima, ali da se ne smijemo panično plašiti ove pojave, već je svjesno procesuirati i razmisliti o načinima dugoročne zaštite.
Bonus video:
