Za mjesec i po dana Crna Gora je uvela 92 mjere kako bi spriječila širenje koronavirusa, a čije kršenje povlači novčanu kaznu ili zatvor do godinu dana. Do sada je uhapšeno i procesuirano više od hiljadu građana. Ipak, dok je nekima nakon hapšenja određen pritvor, u nekim slučajevima određena je mjera zabrane napuštanja stana ili odbrane sa slobode.
"Smatram da bi sudovi koji imaju takvo ovlašćenje i po službenoj dužnosti u ovim okolnostima trebali pribjegavati prije izricanju alternativnih mjera, kao što je mjera zabrane napuštanja stana, koja takođe predstavlja jedan oblik ograničenja slobode, ali primjerenija ovim okolnostima od mjere određivanja pritvora", kazala je advokatica Marija Radulović.
Za manje od mjesec donijeto je i nekoliko desetina sudskih presuda zbog kršenja ovih mjera.
Prva kazna koja je izrečena bila je zbog kršenja zabrane međugradskog saobraćaja i vožnje više od dvije osobe u automobilu, kada je okrivljeni pred rožajskim Osnovnim sudom osuđen na mjesec zatvora. Nakon toga bilo je i kazni do dva mjeseca zatvora, ali najviše novčanih, od hiljadu do nekoliko hiljada eura. Najviše su platili sveštenik Siniša Smiljić, zbog vožnje od Ulcinja do Podgorice, četiri i po hiljade eura kao i šest bezbjednosno interesantnih osoba iz Budve, od tri do četiri i po hiljade, zbog okupljanja u zatvorenom restoranu. Ipak, povodom različite sudske prakse najvišoj sudskoj instanci u zemlji – Vrhovnom sudu, osnovni sudovi se nisu obraćali.
Kako je saopšteno televiziji Vijesti iz Sudskog savjeta, do sada nije bilo pritužbi niti obraćanja ni njima vezano za postupanje sudova u odnosu na ove slučajeve.
Najveći osnovni sud u zemlji, podgorički, od uvođenja mjera do 15. aprila odredio je pritvor protiv 46 okrivljenih, a usvojio je 21 sporazum o priznanju krivice.
"Okrivljeni, koji su priznali krivicu, su sa državnim tužiocima ispregovarali ili visoke novčane kazne ili kazne zatvora u prostorijama za stanovanje, uz plaćanje novčanih iznosa od više stotina pa i hiljada eura u korist humanitarne organizacije, fonda ili javne ustanove, kao preduslov za prihvatanje sporazuma o priznanju krivice", kazali su iz Osnovnog suda u Podgorici.
Uloga suda prilikom kontrole zaključenog sporazuma između tužioca i okrivljenog nije mala, pa advokatura upozorava.
"Iako sudovi u takvim predmetima ne odmjeravaju kaznu onako kako bi to činili nakon sprovedenog kontradiktornog postupka i u ovim predmetima mora se voditi računa da li je zaključeni sporazum u skladu sa interesima pravičnosti kao i da li je izrečena sankcija odgovarajuća", rekla je Radulović.
Pored toga, pred podgoričkim sudom podnijeto je i 27 optužnih predloga protiv 52 okrivljena lica, i u tim predmetima je krivični postupak u toku.
U međuvremenu, policija svakodnevno vrši obilaske zatvorenih ugostiteljskih objekata, ali i drugih javnih površina. Nerijetko joj u procesuiranju nesavjesnih pojedinaca pomažu i građani koji prijavljuju one koji krše neke od brojnih mjera.
"U borbi protiv korona virusa, u pojedinim slučajevima i odgovorni građani daju svoj doprinos na način što pozivom dežurne službe prijavljuju lica koja ne postupaju po naredbama Ministarstva zdravlja. Policija je postupala po prijavama i provjeravala navode iz njih, te preduzimala zakonske aktivnosti", rečeno je iz Uprave policije.
Vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković naredio je da se preispita odluka pljevaljskog tužilaštva koje je ocijenilo da nije bilo kršenja propisa nakon što je više osoba zatečeno sa puškom u području Nacionalnog parka Durmitor, ali ni kršenja zabrane međugradskog saobraćaja. Radulović smatra da bi isto morao učiniti u slučaju predsjednika Opštinskog odbora DPS-a u Danilovgradu Vukote Stanišića, koji je zatečen u jednom zatvorenom kafiću, ali je podgoričko tužilaštvo ocijenilo da nema sumnje da je izvršeno krivično djelo.
"Upravo zbog navoda o selektivnosti u postupanju tužilaštva i pažnje koju je kod javnosti izazvao ovaj predmet takav zahtjev od strane VDT-a morao biti istaknut i u slučaju gospodina Stanišića", dodala je Radulović.
A Savjet Evrope upozorio je zemlje članice, među kojima je i Crna Gora, da stroge krivične kazne nijesu uputne ni za vanredno stanje kakva je pandemija.
Bonus video:
