Svaka vanredna situacija, kakva je nesumnjivo i epidemija koronavirusa, dovodi i do opasnosti od povrede ljudskih prava.
U Crnoj Gori institucija koja je zadužena da ocijeni da li organi vlasti poštuju Ustav ili ga pak krše je Ustavni sud.
Iako je Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) donijelo više od 80 mjera i preporuka za koje dio javnosti tvrdi da su neustavne – ovaj sud od kraja februara nije održao nijednu sjednicu na kojoj bi se bavio ovim i drugim pitanjima.
Kako su Televiziji Vijesti objasnili iz Ustavnog suda, za elektronske sjednice nisu imali mogućnosti, ali Televizija Vijesti nije dobila odgovor zašto nisu održavane sjednice na uobičajeni način, s obzirom da sud ukupno ima sedam sudija.
U opoziciji i NVO sektoru ovo vide kao izbjegavanje sopstvenih nadležnosti.
Vlast je zbog epidemije koronavirusa ograničila pojedina ljudskih prava, među kojima i pravo na slobodu kretanja i javnog okupljanja.
Ima i značajan broj onih koji tvrde da su uvedene mjere, iz različitih razloga, neustavne.
Ipak, Ustavni sud koji jedino može da da odgovor na ovo pitanje – za sada je nijem.
Posljednju sjednicu je održao 27. februara i Televizija Vijesti nije dobili odgovor kada bi mogla da bude naredna.
Demokratski front (DF) tražio je od Ustavnog suda da ocijeni ustavnost mjera NKT, dok je Građanska alijansa to isto tražila povodom Vladinog objavljivanja spiskova osoba koje su stavljene u samoizolaciju.
"Očekivali smo shodno odredbama Zakona o Ustavnom sudu da će oni vrlo brzo zasijedati a imajući u vidu ukupno stanje i dešavanja i ponašanje drugih ustavnih sudova – oni se prave mrtvi, ne reaguju, što je nevjerovatno", istakla je Branka Bošnjak (DF) 6. maja.
I u NVO sektoru ovakvo ponašanje Ustavnog suda vide kao izbjegavanje sopstvenih nadležnosti.
"Ono što nas zabrinjava u ovoj situaciji je odsustvo kontrole ustavnosti i zakonitosti u državi. Mislimo da se Ustavni sud pokazao kao najslabija karika. Znači, ako je vlast nešto i pogrešila mislimo da je Ustavni sud morao biti dežuran u ovoj situaciji i korigovati tu vlas", rekla je Tea Gorjanc Prelević, direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) u emisiji "Načisto" na Televiziji Vijesti 30. aprila.
Treba znati i da je vlast u Crnoj Gori proglasila vanredno stanje, Ustavni sud bi, po zakonu, imao obavezu da u roku od 30 dana donese odluku da li je neka mjera saglasna sa Ustavom.
Za razliku od crnogorskog, ustavni sudovi u regionu su zasijedali i budno pratili rad vlasti u toku epidemije.
Tako je npr. Ustavni sud Bosne i Hercegovine krajem aprila donio odluku da je tamošnji Federalni štab Civilne zaštite zabranom kretanja prekršio Ustav i Evropsku konvenciju i dao nalog Vladi da u roku od pet dana uskladi ovu odluku sa Ustavom.
U crnogorskom Ustavnom sudu na pitanje zašto nisu održavali sjednice s obzirom na to da ih je ukupno sedmoro sudija, ovako su odgovorili: "Ustavni sud, kao i druge državne institucije morao se brzo prilagoditi aktuelnoj situaciji, nastaloj nakon proglašenja epidemija zarazne bolesti COVID-19, odnosno obezbijediti razuman i srazmjeran balans u svom funkcionisanju. To je prvenstveno podrazumijevalo zaštitu zdravlja kao individualno pravo i opšte dobro svih zaposlenih u Sudu bez njihovog izlaganja riziku od infekcije i ograničavanja transmisije ali i obezbjeđivanja kontinuiteta u ostvarivanju nadležnosti Ustavnog suda."
Brojni organi u zemlji i u inostranstvu brzo su se prilagodili novonastaloj situaciji, pa su zasijedali i online putem.
Ipak, u Ustavnom sudu Crne Gore tvrde da za to nisu imali mogućnosti.
"Ustavni sud u dosadašnjem radu nije imao tehničkih uslova za održavanje elektronske sjednice Ustavnog suda, kao što to imaju mnogi ustavni sudovi. Na sastancima koji su tokom marta organizovani sa predstavnicima pravnog lica koje pruža usluge održavanja informacionog sistema zaključeno je da komunikacijski link Ustavnog suda bez nabavke određene opreme svojim kapacitetom ne može obezbijediti poslovne potrebe izvan prostorija Ustavnog suda", poručili su iz Ustavnog suda.
Iako Ustavni sud, kako tvrde, nije imao uslova da odlučuje o eventualnoj povredi Ustava za vrijeme epidemije, bilo je spremnosti za druge stvari.
Tako je na inicijativu predsjedavajuće sutkinje Desanke Lopičić 7. maja održan sastanak predsjednika ustavnih sudova Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Slovenije i to baš putem onlajn platforme.
Na sastanku se razgovaralo o izazovima i iskustvima s kojima se susreću ove institucije tokom pandemije COVIDA-19, kao i o načinima organizacije rada u ustavnom sudu u svakoj od zemalja.
Međutim, nije poznato koja iskustva je crnogorski Ustavni sud predočio posto nije ni zasijedao.
Kako je ranije objavila Televizija Vijesti , sudija Milorad Gogić pisao je predsjedavajućoj sutkinji Desanki Lopičić da je neophodno da zasijedaju, do čega ni nakon 70 dana nije došlo.
Lopičić je na čelu Ustavnog suda od februara , nakon neuspjelog izbora predsjednika suda, a ovlašćenja predsjednika ona obavlja sa mjesta predsjedavajućeg sudije.
Nijedan pravni akt u Crnoj Gori ne poznaje tu mogusnost.
Lopičić je već jednom bila predsjednik suda, a Ustav dozvoljava istoj osobi da samo jednom obavlja tu funkciju.
Bonus video:
