Zašto farmaceutskoj industriji nije bio izazov da nakon pojave koronavirusa SARS-a i MERS-a aktivnije radi na pronalaženju ljekova i vakcina ili trud nije dao rezultate, za Boje jutra je govorio dr Janko Samardžić, specijalista kliničke farmakologije i docent na Medicinskom fakultetu u Beogradu.
„Trenutno se ispituje veliki broj ljekova i njihovo moguće dejstvo na koronavirus, naročito ljekovi za HIV koji su pokazali neke rezultate, dok opet nove studije negiraju iste, zbog čega ih ne preporučujemo“, saopštio je Samardžić.
Kako je kazao, direktna klinička terapija još uvijek ne postoji, već je riječ o ljekovima koji se mogu koristiti u okviru dopunske terapije.
„Situacija je nešto kompleksnija sada, jer je ranija epidemija sarsa i mersa ranije podstakla nauku da se bavi izučavanjem ljekova, ali to nije imalo velike rezultate, a potrebno je čak deset do petnaest godina da bi postojao gotov i dostupan lijek“, ističe doktor i dodaje da su virusne infekcije izazov savremene medicine.
On napominje da je dosta učinjeno na polju imunologije u posljednjem periodu, ali da postoji problem ulaganja u nauku.
„Neka ulaganja u nauku su stagnirala, ali se i smanjivala u proteklom periodu, što sigurno da je usporilo i proces napretka nauke i medicine“, kaže Samardžić.
Kako dodaje, područje istraživanja vakcina je veoma važno, budući da su one pomogle u prevazilaženju brojnih bolesti u ljudskoj istoriji.
„Na jesen očekujemo klinička ispitivanja u okviru jedne svjetske klinike, ali bi bilo neozbiljno da u ovom periodu dajemo preciznije prognoze“, ističe doktor.
„Univerzitetska klinika u Bazelu je prva otpočela primjenu krvne plazme u liječenju koronavirusa, a i mi smo u Srbiji pokrenuli taj proces, međutim, u pitanju je potporna terapija, a moguće su različite reakcije, zbog čega treba biti vrlo oprezan“, napominje Samardžić.
On dodaje da vitamini i minerali mogu doprinijeti u borbi protiv koronavirusa, a da je najbolji izvor vitamina raznovrsna ishrana, bogata ribom, voćem i povrćem.
Bonus video:
