Osobe mogu da nižu poslovne uspjehe, izvrše sve obaveze sa prijateljima, djecom, hobije, a u sebi da se ne osjećaju dobro i da budu tužni. Obično ne daju nikakve znakove spoljnom svijetu da se tako osjećaju. Mogu da pate od nesanice ili nekog opšteg pesimizma, poremećaja apetita, od gubitka apetita ili prejedanja. Ukoliko ovi smptomi traju dvije i duže godina, tada možemo reći da je riječ o funkcionalnoj depresiji, rekla je za Boje jutra dr Lidija Pejović.
Za funkcionalnu depresiju možemo reći da je je bolest 21-og vijeka.
„Sagorevamo na poslu. Želimo da damo sve od sebe sa prijateljima, supružnicima, djecom i u svemu da budemo najbolji. Tu su i mediji i društvene mreže na kojima je prikazano sve najljepše. Osobe ne mogu da funkcionišu pod takvim pritiskom. Kod nekih se desi velika stresna situacija, pa to bude okidač poremećaja raspoloženja, nekad bude i nagomilanih stresnih događaja, a postoji i genetska predispozicija“, rekla je dr pejović gostujući u Bojama jutra.
Da bi smo utvrdili da li je riječ o funkcionalnoj depresiji, njeni simptomi moraju da traju dvije godine i duže, a ne samo o nekom prolaznom stresnom periodu, poručila je dr.
„Savjetujem uvijek pomoć stručnjaka. Mi smo tu da na najbolji način pomognemo. Nekada je dovoljna samo psihoterapija, a nekada se uključuju medikamenti. Rijetko ko ima psihološke kapacitete da sam sebi pomogne da stvori te uvide“, rekla je dr.
Tehnike koje nam mogu pomoći jeste da možemo drugačije osmisliti slobodno vrijeme.
„Kada skinemo tu masku za javnost, možemo se posvetiti vježbanju, knjigama, meditaciji, stvarima koje nas zanimaju. Ograničiti pristup društvenim mrežama i informacijama. Okrenuti se sebi. Biti iskren prema sebi, vidjeti da nam je pomoć potrebna. Lako je skliznuti u zloupotrebu lijekova, alkohola, ili u pravu kliničku depresiju“, poručuje dr.
Doktorka naglašava da je važno da ukoliko prepoznate simptome kod sebe ili kod nekog bližnjeg treba da se potraži pomoć. Nikako ne kriviti sebe, jer to svakom može da se desi, jer kao što nijedna bolest nije naš izbor, tako ni depresija nije naš izbor.
„Pritisak koji nam se stalno nameće je velika opasnost za naše psihičko zdravlje. O tome treba više da se priča. Priča se ali ne toliko. Svi mislimo da je to neka klinička depresija kada ljudi padnu u krevet, pokušaju suicid, ali ova opšta letargija, pesizimizam, osjećaj beznađa i tuge i ono što je funkcionalna depresija. Mislim da je to bolest 21. vijeka“, rekla je dr.
Bitno je naglasiti da ima lijeka i ima izlaza i da niko ne želi i ne treba da se osjeća loša.
„Treba da se okrenemo sebi i stvarima koje nam prijaju. Ako nam se ostaje kući, da ostanemo, ali već sutradan da se aktiviramo, da vidimo koje su stvari koje nam prijaju iz kojih crpimo pozitivnu energiju. Da ne budemo samo u poslu produktivni već
Bonus video:
