Koliko je porodično zapošljavanje prisutno u kompanijama u većinskom vlasništvu države, nedavno je potvrdila direktorica "Plantaža" Verica Maraš u emisiiji "Načisto". Priznala je da je za 12 godina zaposleno 14 Maraša i pohvalila se konceptom da se radna mjesta nasljeđuju.
"Politika kuće je bila da ljudi koji su stvarali tu kompaniju, njihova djeca nađu mjesta, naravno u skladu sa procedurom...", kazala je Maraš u emisiji "Načisto"
Šta to znači, da su vaši sinovi i kćerke bolji od nečijih sinova i kćerki?
"Nisam to rekla, ali jedan dio jeste zaposlen, možete vi to nazvati sramotom, ali takva je situacija i u mnogim drugim državnim kompanijama. Ja mislim da je to negdje naša prednost, ta lojalnost", rekla je Maraš u emisiji "Načisto".
Slična situacija je u državnoj televiziji, koja decenijama kuburi sa viškom radnika. Čak je i direktor Božidar Šundić na početku mandata ocijenio da rad Javnog servisa posebno otežavaju porodične i rođačke veze među zaposlenima.
"Radio televizija Crne Gore prema jednom podatku iz 2018. godine ima negdje oko 150 direktnih srodnika zaposlenih, znači bračni supružnici, takođe njihova djeca, zaposleni su po ko zna kakvim procedurama. Pretpostavljam da je ova brojka mnogo veća kada bi se išlo u nekoj pobočnoj liniji, je elementarno značajna i velika prepreka za bilo kakve promjene", kazao je nekadašnjki član savjeta RTCG-a Goran Đurović.
Nisu samo javna preduzeća okupirana porodičnim kadrom, već i brojne državne institucije. U MANS-u ističu dva primjera. Prvi je Pošta Crne Gore.
"Preko 50 odsto zaposlenih na vrlo visokim pozicijama u tom državnom preduzeću jesu porodično povezani. Imamo i slučaj Centralne banke, gdje smo vidjeli da sam guverner ima jako puno članova porodice koji su zaposleni, to je ono što nije neuobičajeno da se vidi za crnogorske prilike, međutim jeste neuobičajeno za neke evropske zemlje kojima mi kao zemlja kandidat težimo", kazao je Dejan Milovac iz MANS-a.
Jedan od bivših rukovodilaca u nikšićkoj Željezari, ovaj problem stavlja u istu ravan sa partijskim zapošljavanjem, što za najdirektniju posljedicu ima izostanak principa odgovornosti, i to upravo zbog veza koje nadjačavaju javni interes.
"Ja ne znam nijednog direktora da li državnih ili javnih preduzeća koji je odgovarao zbog svog lošega rada, a upravo tom lošem radu doprinosi i porodično i partijsko zapošljavanje", rekao je nekadašnji direktor prodaje Željezare, Ratko Dubljević.
Slična ocjena na konkretnim primjerima stiže iz MANS-a.
"Imamo za rezultat da firme koje bi trebalo da budu profitne, kao što je Pošta, kao što su Plantaže iz godine u godinu imaju velike gubitke, a jednostavno nema odgovornosti. Montenegro Airlines ili Plantaže su jako veliki zavisnici od državnog budžeta i mi već godinama finansiramo propale odluke i pogrešne odluke", dodao je Milovac.
Goran Đurović kaže da će građani i dalje plaćati greške, za razvijene demokratije, nedopustivog principa porodičnog i partijskog zapošljavanja, ako se ne stvori ambijent u kome će oni sa najviše znanja i rezultata, obavljati najodgovornije funkcije u društvu.
"Na ovom pitanju se zapravo ogleda najveći patriotizam kada je u pitanju Crna Gora kao država, jer bez razvoja i podrške razvoju institucijama nema razvoja i opstanka Crne Gore", kazao je Đurović.
Upravo ovaj problem doveo je do još nekih uznemiravajucih posljedica za malo društvo kakvo je crnogorsko - apatije i želje mladih da život vežu za neko drugo podneblje.
"Zato ne treba da nas začudi da 70 odsto mladih ljudi želi da napusti i da ekonomsku budućnost gradi van granica Crne Gore, jer ne vide mogućnost ovdje da na ravnopravan način dođu do zaposlenja", dodao je Dubljević.
Bonus video:
