Zbog lošeg puta koji su radnici firme "Mat kompani" prokopali za revitalizaciju deponije Maljevac, mještani Zbljeva ne mogu normalno da dođu do svojih kuća. Najviše strahuju od kiše, kada mašine nanesu blato i onemoguće prolazak.
"Ne možemo svoja imanja da obrađujemo. Ne daj Bože da nekome zatreba hitan slučaj, bolnička kola ne mogu ovdje ima i starih. Ne mogu da dođu, u pitanju su životi", kaže mještanin Zbiljeva, Vladimir Stanimirović.
"I ja sad odavde kako da idem da plaćam. Ovakav put, ovako radilište, taksistu koji će mi uzeti, od socijale, treba to sve izdržati", dodaje Zora Stanimirović.
Od ukupno 25 porodica iz ovog sela, jos četiri nisu riješile problem eksproprijacije, kojom je obuhvaćen zemljisni pojas u širini od 300 metara.Spor sa državom se u oktobru prošle godine našao pred Upravnim sudom, nakon što je prvostepena komisija Uprave za nekretnine donijela rješenje kojim se potvrdjuje ekonomska neisplativost korišćenja preostalog dijela nepokretnosti, što je potvrdilo i Ministarstvo finansija, kao drugostepeni organ u upravnom postupku.
"Rješenje donijeto u upravnom postupku izvršava se kad postane izvršno, dostavljanjem stranci rješenja kojom se ta žalba pobija", kazala je Milenka Pejović iz Zbiljeva.
Mještani napominju da je najčudnije od svega što se sporne četiri kuće nalaze u sredini sela.
"Pojedinima uzeto više od 70 odsto imanja i da je ostala kuća a nekima uzeto 39 odsto, 40 odsto imanja, kuća nije ušla u zonu 300 metara, ona nije eksproprisana", rekao je Vladimir Stanimirović.
"Oduzeli su mi zemlju svu koja je na mene bila, bila na 300 metara a obećali da mi uzeti kuću, pošto su mi svu zemlju uzeli i ostavili su me sad evo, predali me sudu što sam na zajedničkom dvorištu sa sestrom", kazala je Zora Stanimirović.
Iz Elektroprivrede Crne Gore podsjećaju da su za otkup zemljišta i objekata u okolnoj zoni isplatili novac za više od 70 odsto domaćinstava. Ističu da će poštovati sve odluke kada postanu pravosnažne.
Što se tiče puta, koji je izradom projekta izmješten u dužini 200 metara, tvrde da je urađen po svim važećim propisima.
"Po kvalitetu bolji od prethodnog, urađen po pravilima i standardima struke", rekao je Nikola Vukotić iz EPCG.
U okrviru rekultivacije na Maljevcu su već konzervirane dvije trećine deponije, dok će trećina biti ozelenjena do kraja septembra.
Pljevlja će, nakon završetka rekultivacije, dobiti park od 600 hiljada metara kvadratnih, biće zasađeno 45.000 sadnica i postavljen savremeni parkovski mobilijar, uređene biciklistička i trim staza.
Deponija je jedna od najvažnijih lokacija u okviru projekta sancije takozvanih PET crnih tačaka u Crnoj Gori.
Bonus video:
