Skupština Crne Gore godišnje usvaja na destine novih zakona. Ipak, za 14 godina nezavisnosti i 30 godina višestranačja na dnevnom redu parlamenta nisu se našli neki sistemski zakoni – o Skupštini I Vladi.
“Ne samo jedna nezavisna, nego svaka civilizovana zemlja i koja pretenduje da bude demokratska mora da ima takve osnovne i elementarne zakone kojima se uređuje državno ustrojstvo”, kazala je Simonida Kordić iz DF-a.
“Crna Gora je jedina država u regionu koja nema zakon o Vladi, a takođe nema ni zakon o Skupštini i to je bitan sistemski i pravni nedostatak , jer te dvije institucije koje su nosioci i zakonodavne i izvršne vlasti nijesu uređene na način da se obezbježuje odgovornost, transparentnost i podjela vlasti u potpunosti", rekao je Momo Koprivica poslanik Demokrata.
“Nije normalno da imamo situaciju da u državi imamo zakon u sudovima, zakon o tužilaštvu, a da nemamo zakone o vladi is kupštini”, dodao je Zoran Mikić iz URA-e.
Partijama buduće vlasti, jasno je zašto je DPS - čiji predstavnici nisu odgovorili na molbu TV Vijesti da govore o ovoj temi - 30 godina izbjegavao da donese ove zakone, posebno zakon o Vladi.
“30 godina vlasti DPS je bio period, ne samo jednopartijske vlasti, već vlasti iz jednog centra", smatra Kordić.
“DPS-u je odgovaralo da ima određenu vrstu pravne praznine, da funkciniše na osnovu poslovnika i na uredbi, jer nijesu željelji sebe da ograniče zakonima i da normiraju ove oblasti", dodao je Mikić.
“Tako da je izbjegavanje Zakona o skupštini i Zakona o vladi od strane DPS-a bio dio njihovog izbornog inžinjeringa", poručio je Koprivica.
De jure – Crna Gora je parlamentarna demokratija, ali je de facto moć koncentrisana u rukama izvršne vlasti – odnosno vlade. Parlament bi , usvajanjem Zakona o skupstini, konacno trebalo u punom kapacitetu da ostvari svoju osnovnu, kontrolnu ulogu.
“Zahvaljujući činjenici da nije bilo zakona o Skupštini pojedini funkcioneri iz izvršne vlasti nijesu imali preciznu, jasnu, potpunu pravnu obavezu, pod prijetnjom odgovarajuće sankcije , da polože račune Skupštini, da odgovore na postavljena pitanja, da dođu na kontrolna salušanja”, rekao je Koprivica.
“Podsjećam vas da VDT I SDT nijesu htejli da dođu u Skupštinu pozivajući se na poslovnik da nemaju obevezu da ne moraju da se odazovu pozivu skupštinskih odbora i poslanika. Zakonom o Skupštini se to jasno mora normirati”, dodao je Mikić.
Sagovornici TV Vijesti ukazuju i na to da smo imali situacija da je Vlada uzurpirala ovlašćenja Skupštine, i vladala praktično kroz pravilnike i uredbe.
“Jedna od najflagrantnijih takvih situacija bila je na početku epidemije koronavirusom, a nastavlja se i dalje, kada je vlada kroz uredbe koje nemaju zakonsku snagu, praktično uzurpirala i uzela za sebe Ustavna ovlašćenja Skupštine i neposredno ograničavala značajna prava građana bez sprovođenja adekvatne pravne procedure", dodala je Kordić.
Zakon o Vladi regulisao bi i još neke odnose, koji su po mnogima, i zbog dosadašnje neadekvatne pravne uređenosti, omogućavali partijsko zapošljavanje i korupciju .
“Primjera zakon bi regulisao način zapošljavanja u Vladi, zatim ovlašćenja funkcionera vlade, kao i privilegije koje se dodjeljuju određenim funkcionerima”, kazala je Kordić.
“Nedopustivo je da kao što je do sada bio slučaj i praksa, da se ministarstva ukidaju, uvode nova na osnovu uredbi , političkih dogovora i sporazuma", rekao je Mikić.
Predstavnici nove većine u paralementu poručuju da usvajanje zakona o Vladi I Skupstini mora biti jedan od prioriteta u narednom periodu
“Zakon o Vladi je taj koji treba prvi usvojiti i očekujem da se mogu stvoriti pretpostavke, da se on usvoji u prvih 100 dana rada vlade. Što se tiče zakona o Skupštini zakona o ministarstvima oni će tek nakon toga doći na red”, rekao je Mikić.
Simonida Kordić i Momo Koprivica naglašavaju i da bi Zakoni o skupštini i vladi trebalo da budu izglasani uz što širi konsenzus kako bi dugo trajali, nezavisno od promjene vlasti.
Bonus video:
