Politizacija u odlukama i stavovima državnih organa dovela je do selektivnog pristupa u poštovanju prava na javno okupljanje tokom epidemije korona virusa, zaključio je Centar za građanske slobode u izvještaju "Sloboda okupljanja između osnovnog ljudskog prava i politizacije".
"Pravilo koje se izvuklo, kao zaključak, je da je postupanje državnih organa bilo različito. To je činjenica. Paralela npr. pritvaranje mitropolita Amfilohija, vladike Joanikija u određenim situacijama i patriotski skup koji je maltene imao asistenciju policije", kazao je Sergej Sekulović, CEGAS.
Takođe, građani su u prvom talasu epidemije trpjeli oštre sankcije za kršenje nekih mjera, a danas se to mnogima toleriše.
"Zatečen u nekom parku đe sjedi na klupi sa prijateljem, završio 72 sata u tužilačkom zadržavanju, potpisao sporazum o priznanju krivice, plaćao hiljadu eura kazne, otprilike se toliko kretalo, zato što vas je neko vidio da šetate s nekim – do činjenice da se održava skup od 500 ljudi, pet hiljada, 20 hiljada i da niko ne trpi nikakvu sankciju, to je urušavanje institucija", kazao je Sekulović.
Posljednju odluku NKT-a, , kojom se zabranjuju svi skupovi u zatvorenim i otvorenim javnim prostorima u CEGASu vide kao neustavnu jer se ovo pravo, kako isticu, može ograničiti ali ne i potpuno ukinuti, zbog čega su podnijeli inicijativu za ocjenu ustavnosti, Ustavnom sudu CG .
"Mi u ovom trenutku smo žrtve kršenja ustavnih prava jer u ovom trenutku uz dužno poštovanje potrebe za epidemiološkim mjerama imamo kršenje prava na okupljanje. Mi smatramo da se ustavno pravo ne može ukinuti jednom naredbom, podzakonskim aktom", kazao je Boris Marić, CEGAS
CEGAS preporučuje i da se pravo na spontano okupljanje, izmjenom Zakona, upodobi međunarodnim standardima, kao i da se propisi lokalnih samouprava usklade sa Zakonom jer opštinski organi odobravaju postavljanje bine i drugih pratećih mobilijara potrebnih za održavanje skupova a odbijanjem zahtjeva mogu uticati na mirno okupljanje.
Bonus video:
